Unutar Europske unije sve je izraženiji trend uvođenja nadzora na unutarnjim granicama. Poljska je posljednja u nizu, postavši dvanaesta država u Schengenskoj zoni koja je odlučila ponovno aktivirati granične kontrole – što je mjera koja je u suprotnosti s temeljnim načelima slobodnog kretanja na kojima počiva Schengen. Postavlja se pitanje: može li EU još spasiti jedan od svojih ključnih stupova – slobodno kretanje ljudi?
Poljska se odlučila za ovaj korak djelomično kao odgovor na već uspostavljene kontrole Njemačke duž njihove zajedničke granice, koje su na snazi već nekoliko dana.
Zastupnik Europske pučke stranke Pascal Arimont ovakav razvoj događaja ne smatra iznenađujućim. Po njegovom mišljenju, granične provjere se sve više percipiraju kao razuman i učinkovit alat.
„Upravo zbog toga s takvim kontrolama treba postupati vrlo oprezno; uvijek ih treba promatrati u europskom kontekstu", istaknuo je belgijski zastupnik. Pozvao je Europsku komisiju da pokrene pravnu analizu kako bi se provjerilo poštuju li mjere odredbe članka 25. Schengenskog zakona, prenosi Deutsche Welle.
Zakon predviđa mogućnost privremenih kontrola
Prema Schengenskom zakoniku, konkretno članku 25., zemljama članicama dopušteno je ponovno uvođenje graničnih kontrola unutar schengenskog područja, no to mora biti vremenski ograničeno. U slučaju neposredne opasnosti – primjerice zbog prijetnje terorističkim napadom – moguće je uvesti kontrole na deset dana, bez prethodnog dogovora s EU institucijama.
Zakon nadalje omogućuje produljenje tih mjera na šest mjeseci, a u iznimnim okolnostima i do dvije godine – primjerice ako postoji ozbiljna prijetnja javnoj sigurnosti ili izrazito povećan broj migranata.
Europska komisija kontinuirano ističe da su ovakve kontrole dopuštene isključivo kao posljednja opcija. Osim toga, mjere moraju biti ograničene i vremenski i prostorno, a susjedne zemlje i Komisija moraju biti pravovremeno obaviještene. Glasnogovornik Komisije Markus Lammert je izjavio kako su “u bliskom kontaktu sa svim pogođenim stranama”.
vezane vijesti
Unatoč tome, sve se češće događa da Komisija tolerira dugotrajne kontrole koje su, prema praksi, trebale biti privremene. Kontrola na granici Bavarske i Austrije uvedena je još 2015. i do danas nije ukinuta. Slično tome, Danska provodi granične provjere prema Njemačkoj već osam godina.
Važno je napomenuti da Komisija nema ovlasti zabraniti granične kontrole koje su države članice prijavile – može samo dati ocjenu o njihovoj opravdanosti i proporcionalnosti.
Jesu li aktualne kontrole doista opravdane?
Još uvijek nije jasno kolika je stvarna potreba za trenutačno uvedenim graničnim kontrolama. Osim Njemačke i Poljske, privremeni nadzor granica sprovode i Francuska, Nizozemska, Austrija, Italija, Slovenija, Danska, Švedska, Norveška, Španjolska i Slovačka. Belgija također planira uvesti granične kontrole tijekom ljeta, čime bi ukupan broj zemalja koje provode takvu praksu porastao na trinaest.
Ovakav razvoj situacije izaziva zabrinutost, osobito među europskim dužnosnicima. Povjerenik za unutarnje poslove Magnus Brunner ističe značaj očuvanja Schengenskih postignuća: „Ovo se mora zaustaviti, naravno. I moramo obaviti svoj posao kao Europska komisija." Naglasio je i potrebu za ubrzanom provedbom Pakta o migracijama i azilu. „I naravno, pozivamo države članice da to učine brže“, poručio je Brunner.
U Bruxellesu mnogi još gaje nadu da bi se sloboda kretanja unutar EU mogla očuvati, pod uvjetom da se novi migracijski okvir – predviđen Paktom o azilu i migracijama – uspješno provede do ljeta 2026. Ključni preduvjet za to bit će snažnija i učinkovitija zaštita vanjskih granica Europske unije.
