ilegalno tržište

Hrvatska ušla u Schengen, šverc duhana znatno pao. Provjerili smo što se događa

11.03.2024 u 20:44

Bionic
Reading

Crno tržište duhanskih proizvoda u Hrvatskoj već nekoliko godina je u padu. S obzirom na to da Hrvatska od 1. siječnja 2023. čuva najdulju kopnenu granicu šengenskog prostora, očekivalo se jačanje pritisaka ilegalne trgovine. No, prema posljednjim podacima, opet je došlo do njene kontrakcije. Provjerili smo zašto je naš model regulacije tako dobar i kakvi su trendovi

Nedavno je objavljeno istraživanje časopisa JaTrgovac i agencije Hendal, prema kojem je zabilježen dodatni pad crnog tržišta duhanskih proizvoda - s 12 posto na aktualnih deset posto. Za razliku od EU-a, Hrvatska već nekoliko godina bilježi pozitivan trend u borbi protiv šverca duhanskim proizvodima, a u segmentu cigareta u povijesti naše zemlje nikada nije došlo do kontrakcije ilegalnog tržišta kao 2021. i 2022.

Carinska uprava je u 2023. godini na cjelokupnom području Hrvatske oduzela više od osam milijuna komada različitih vrsta i marki cigareta te 66 tona duhana (rezanog i u listu). U 2022. godini zaplijenjeno je gotovo četiri milijuna komada cigareta i preko 77 tona duhana.

Kako nam kažu iz Carine, njihovi službenici rade 24 sata dnevno da bi suzbili nezakonitosti, među kojima su najzastupljenije upravo one vezane za duhanske proizvode. U Carinskoj upravi djeluje i Sektor za mobilne jedinice te s ukupno 250 službenika ima ovlasti postupanja u cijelom carinskom području Hrvatske.

U svom radu koriste visokosofisticiranu tehničku opremu - nekoliko RTG uređaja za skeniranje prijevoznih i prijenosnih sredstava i robe te razne moderne alate, od videoskopa, endoskopa do testera za droge i dr. U detekciji duhana pomaže im i pet službenih pasa za detekciju.

Zvonko Kolobara, generalni direktor BAT-ova klastera Adria, kazao je za tportal da je kontinuiran pad ilegalne trgovine duhanskim proizvodima produkt jednog od najboljih primjera kvalitetnog i koordiniranog rada državnih institucija (uvođenje sustava sljedivosti i praćenja duhanskih proizvoda te intenziviranje zapljena) u široj regiji, ali i odmjerene trošarinske politike.

'Važno je naglasiti da su neke od susjednih zemalja koje su u istom razdoblju imale agresivniju trošarinsku politiku zabilježile rast ilegalne trgovine, narušavanje legalnog tržišta i gubitak proračunskih prihoda po osnovi duhanskih proizvoda, što samo dodatno potvrđuje da je pristup Hrvatske u regulaciji ovog dijela tržišta ispravan i dugoročno održiv', istaknuo je Kolobara.

U susjednoj BiH, prema istraživanju IPSOS-a, 2020. je udio ilegalne trgovine duhanskim proizvodima bio čak 41 posto, pa je 2022. pao na 35 posto i na toj se razini zadržao i prošle godine, zbog čega ta država godišnje gubi oko 400 milijuna maraka.

Kako kaže Kolobara, kvalitetno regulatorno okruženje u Hrvatskoj omogućilo je svima u lancu opskrbe duhanskim proizvodima nošenje s rastućim troškovima i zadržavanje stabilnosti poslovanja, što je na kraju rezultiralo zadržavanjem konkurentnosti domaće proizvodnje i tržišta te rast prihoda od trošarina i PDV-a na duhanske proizvode.

  • +4
Šverc duhana Izvor: Pixsell / Autor: Damir Spehar/PIXSELL

Pandemija covida je s druge strane iznjedrila novi trend kad je u pitanju krivotvorenje cigareta na europskom tržištu. Kriminalne skupine promijenile su svoj modus operandi i umjesto uvoza krivotvorenih cigareta krenule u njihovu ilegalnu proizvodnju unutar EU-a. Kako su nam kazali iz MUP-a, proteklih godina u našoj zemlji takvi ilegalni pogoni nisu evidentirani.

Dominantna aktivnost zločinačkih udruženja u Hrvatskoj su pak proizvodnja i prodaja nebrendiranog sitnog rezanog duhana, a kako kažu iz MUP-a, proizvode se u manjim ilegalnim radionicama.

Od 2016. do 2023. provedeno je 19 kriminalističkih istraživanja zločinačkih udruženja koja ilegalno proizvode i prodaju duhan te je utvrđena šteta za državni proračun veća od 53 milijuna eura.

Nevjerojatan je i podatak da čak 67 posto korisnika rezanog duhana u Hrvatskoj puši onaj nabavljen na crnom tržištu, pokazalo je istraživanje IPSOS-a za 2022./2023.

Problem potrošnje neoporezovanog duhana značajan je u ovoj regiji. Najmanji udio neoporezovanog rezanog duhana koristi se u Sloveniji - 24 posto - dok primjerice u susjednoj BiH čak 95 posto korisnika rezanog duhana koristi neoporezovane proizvode. U Srbiji je taj udio 85 posto, na Kosovu 94 posto, u Sjevernoj Makedoniji 83 posto, a u Albaniji 76 posto.