Europska komisija će 4. studenog objaviti izvješća o proširenju za sve zemlje kandidatkinje, a prema saznanjima dopisnika N1 iz EU, izvješće o Srbiji bit će najnepovoljnije od početka pregovora o članstvu.

Najveće primjedbe odnosit će se na nazadovanje u području demokracije, osnovnih prava i slobode medija.

Izvori N1 ističu da je Bruxelles upoznat s određenim događajima, poput aktivnosti na formiranju novog saziva REM-a, donošenja medijskih zakona ili pokrenute revizije popisa birača, ali kažu da 'napredak postoji samo kada se reforme provedu do kraja'.

<<< Usvojena nikad oštrija rezolucija o Srbiji: Europski parlament nije štedio Vučića i srpsku vlast >>>

Poseban problem ostaje slaba usklađenost Srbije s vanjskom politikom EU, prvenstveno u pogledu sankcija protiv Rusije.

Iako se prilikom pisanja izvješća gleda ukupni postotak usklađenosti, 'trikovi' vlasti u Srbiji da podignu taj postotak poštivanjem odluka koje nemaju nikakve veze s ruskom agresijom na Ukrajinu, ne mogu proći.

Prema izvorima N1, Europska komisija smatra da 'sjedenje na dvije stolice više nije moguće' te da je vrijeme da Beograd jasno odredi je li njegov strateški prioritet Europska unija ili Moskva.

N1 je također saznao da Europska komisija u izvješću o proširenju neće prvi put predložiti otvaranje Klastera 3, kao što je to činila prethodnih godina.

Očekuje se suzdržanija formulacija, odnosno potvrda da je Srbija 'još uvijek tehnički spremna' za otvaranje tog klastera, ali bez preporuke Europskom vijeću da to učini. Prema saznanjima dopisnika EU N1, najveću prepreku otvaranju Klastera 3 stvorila je sama vlada Srbije. Krajem prošle godine Beograd je državama članicama poslao neslužbeni dokument, odnosno popis reformskih koraka koje je Vlada Srbije preuzela kako bi otvorila taj klaster. Međutim, u Bruxellesu je ocijenjeno da nije ostvarena ni polovica tih obećanja.

Izvješće o proširenju bit će objavljeno 4. studenog, a izvori N1 navode da će ton prema Srbiji biti "znatno oštriji" nego prethodnih godina.