CIJENA ZNANJA

Jesu li letovi u svemir bacanje novca?

Philae

Philae

Izvor: Promo fotografije / Autor: ESA

Cijene znanstvenih projekata - svemirskih misija, golemih uređaja kao što je LHC u CERN-u, ili pak fuzijski reaktor ITER u Francuskoj itd. nerijetko su vrlo visoke

Primjerice, misija Rosetta u kojoj se ljudskih ruku djelo - lender Philae prošli tjedan prvi put u povijesti spustio na komet 67P/Churyumov–Gerasimenko, stajala je 1,4 milijarde eura.

Neki ljudi smatraju da bi se toliki novac mogao primjerenije upotrijebiti, osobito ako u obzir uzmemo činjenicu da na Zemlji još uvijek imamo toliko problema s gladi i bolestima.

Čak i među znanstvenicima ima onih koji smatraju da bi neki posebno skupi projekti mogli pričekati da tehnologija toliko napreduje da ono što je danas jako skupo postane jeftinije.

No kolika je zapravo cijena Rosette kada se usporedi s nekim drugim troškovima, opravdanim ili neopravdanim? Imamo li razloga reći da su takva istraživanja svemira rasipanje novca?

Neke usporedbe na donjoj infografici nude prilično jasne odgovore na ovo pitanje.

Cijena Rosette Scienceogram

Cijena Rosette Scienceogram

Izvor: tportal.hr / Autor: scienceogram

Jeftinija od kinoulaznice

Dakle, Rosetta europske građane koji su je financirali košta samo 3,5 eura po glavi, odnosno ako uzmemo u obzir da će trajati dulje od 10 godina – samo 0,2 eura po glavi godišnje. Za usporedbu cijena ulaznice za SF film 'Interstellar' u prosjeku u EU-u košta oko 8,5 eura po osobi. U našim kinima ona je nešto jeftinija, oko pet eura, ovisno o terminu. U svakom slučaju, Rosetta je Europljane koštala manje od gledanja jednog SF filma, i to bez kokica i pića.

Koliko hrane bacamo?

Budući da se u ovakvom kontekstu kao argument nerijetko spominje glad, nije loše podsjetiti se da u razvijenim zemljama svijeta propada između 30 i 50 posto hrane koja se proizvodi. Dio propada u proizvodnji i skladištenju, a dio bacaju sami konzumenti. Prosječni Britanac baci oko 100 kg hrane godišnje. Na razini države godišnje to košta oko 12,7 milijardi €, a po glavi Britanca oko 210 eura. Ako to usporedimo s godišnjom cijenom misije Rosetta od 0,2 eura po glavi, ispada da Britanci bacaju 1.000 puta više samo u obliku hrane!

Kako procijeniti vrijednost misije?

Na znanstvenu i tehnološku vrijednost svemirskih misija vrlo je teško staviti neku konkretnu vrijednost u novcu. Kako, primjerice, procijeniti vrijednost ljudske spoznaje da su kometi bili ti koji su na Zemlju donijeli vodu i organske tvari iz kojih je kasnije nastao život, što bi Rosetta, među ostalim, trebala istražiti?

Nisu sve misije skupe, samo velike jesu

Naš astronom Ante Radonić, voditelj planetarija u Tehničkom muzeju, ističe da prije svega treba imati na umu da nisu sve svemirske misije tako skupe kao što je Rosetta.

'Uobičajeno međuplanetarne misije koštaju po nekoliko stotina milijuna eura. Skuplje misije od milijardu eura i više planiraju se uglavnom jednom u desetak godina. To je danas uobičajen način planiranja u NASA-i i ESA-i', rekao je za tportal Radonić.

'Na primjer, ESA će u novoj velikoj desetljetnoj misiji graditi orbiter za istraživanje Jupiterovih mjeseca. To će biti sljedeća skupa misija, no ona će krenuti najranije 2023. godine', dodao je naš astronom.

Kakva je korist od otkrića?

Kada se procjenjuje vrijednost znanstvenih istraživanja, treba imati na umu da su mnogi ključni proboji u tzv. fundamentalnoj znanosti, kao što je primjerice otkriće elektriciteta, napravljeni a da znanstvenici nisu imali pojma hoće li se njihova otkrića ikada moći primijeniti u praksi.

'Kada bismo u znanosti investirali samo u ona područja u kojima očekujemo neko proširenje postojećeg znanja, a ne bismo ostavljali mogućnost da ćemo naići na neka potpuno nova otkrića, znanost bi izgledala jadno', kaže Radonić koji smatra da se znanstvena otkrića nikako ne mogu pravilno vrednovati novcem.

'Cijena Rosette samo je djelić sredstava koja EU izdvaja za znanost, a da ne govorimo o tome koliko je to bijedno u usporedbi s izdacima za vojne snage', ističe naš sugovornik.

'Osim toga, novac koji se ulaže u istraživanje svemira nije bačen. Od njega žive mnogi znanstvenici, inženjeri, tehničari, njime se financiraju radovi na sveučilištima, projekti u institutima, popunjavaju se kapaciteti u industrijskim tvrtkama. Svi oni ulažu u nova znanja i novu tehnologiju, kao i u njihovu primjenu. Ta tehnologija pak daje poticaj novim tehnologijama u mnogim granama koje nisu izravno vezane za istraživanje svemira.

Konačno ESA računa s činjenicom da uspjesi u istraživanju svemira pozitivno utječu na interes mladih za znanost i tehnologiju i tu vide jako važan značaj kad planiraju svemirske projekte.'

Rosetta zaslužuje veliku pozornost

Radonić smatra da je možda malo pretjerano Rosettu uspoređivati s odlaskom ljudi na Mjesec, no to ne znači da ona ne zaslužuje veliki odjek u medijima.

'Spuštanje velikog rovera Curiosity na površinu Marsa bilo je tehnološki zahtjevnije, no Rosetta je originalna i izuzetno vrijedna znanstvena misija koja zaslužuje medijsku pozornost osobito kada se uzme u obzir činjenica da mediji često daju preveliku važnost banalnim stvarima ili nevažnim događajima.

ESA je dosad imala sjajne rezultate u istraživanjima svemira i razvoju svemirske tehnologije. Godine 1986., prva europska međuplanetarna sonda Giotto projurila je na oko 600 km od jezgre Halleyjevog kometa i prva je snimila tako da se moglo razlučiti koliko je velika. EASA je imala i orbiter u orbiti oko Mjeseca, a već jedanaest godina u orbiti oko Marsa odlično radi europski Mars Express. Preko osam godina u orbiti Venere radi europski Venus Express. I na kraju, ESA upravo gradi servisni modul za američki svemirski brod Orion predviđen za letove daleko izvan Zemljine orbite', zaključio je Radonić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!