Osim navedenoga, Skupština je izmjenama te odluke izglasala da će roditelji, umjesto dosadašnjih šest mjeseci, zahtjev za isplatu pomoći moći podnijeti u roku od godinu dana od rođenja djeteta.

Na isti način rok od godinu dana primjenjivat će se i na posvojitelje, računajući od dana pravomoćnosti rješenja o posvojenju.

Pomoć za posvojenu djecu

Pravo na pomoć imaju roditelji ili druge osobe koje ostvaruju roditeljsku skrb, pod uvjetom da dijete nije starije od godinu dana, da ima hrvatsko državljanstvo te da i dijete i podnositelj zahtjeva imaju prijavljeno prebivalište na istoj adresi u Zagrebu. Također, podnositelj zahtjeva mora imati neprekidno prijavljeno prebivalište u Zagrebu najmanje godinu dana prije rođenja djeteta, odnosno prije posvojenja.

Izmjenom odluke omogućuje se i ostvarivanje novčane pomoći za posvojeno dijete do navršene 15. godine života, a pomoć se može dobiti i u slučaju kada je za isto dijete već ranije isplaćena novčana pomoć prije zasnivanja posvojenja.

Važno je naglasiti i da odluka sadrži određena ograničenja. Novčana pomoć neće se moći ostvariti ako je evidentiran privremeni odlazak iz Hrvatske, kao ni u slučajevima kada je roditelju pravomoćnim rješenjem oduzeto pravo na stanovanje s djetetom i kada je svakodnevna skrb povjerena drugoj osobi ili ustanovi socijalne skrbi.

Odbijen amandman HDZ-DP-HSU-a

Klub zastupnika HDZ-DP-HSU-a predložio je amandman prema kojem bi, umjesto jedinstvenog iznosa od 800 eura, naknada iznosila 900 eura za prvo dijete, 1200 eura za drugo dijete te 1500 eura za treće i svako sljedeće dijete.

U tom su klubu smatrali da predloženi iznos novčane pomoći, kako je naveo klub SDP-a, osobito s obzirom na rast obiteljskih troškova, ne odražava stvarne potrebe obitelji s dvoje, troje i više djece. Kako je rekao Mario Župan (HDZ), za takav bi model godišnje trebalo izdvojiti oko 2,5 milijuna eura. 'Ako ne želite prihvatiti cijeli prijedlog, prihvatite barem da iznos bude 900 eura i tada ćemo mi to podržati kao klub', kazao je Župan.

Njihov amandman, kao i prijedlog njegova preformuliranja, nije naišao na potporu.

'Neće se imati tko voziti tramvajem'

Tomislav Jelić, u ime kluba Jedino Hrvatska, kazao je da Zagreb u 2024. godini bilježi negativan demografski trend te da je broj umrlih daleko veći od broja rođenih. Naveo je da se, ako se ovakav trend nastavi, neće imati tko voziti tramvajem. Istaknuo je da Zagreb nema sluha za demografske mjere.

'Imam šokantnu fotografiju. Ovo su vaše demografske mjere u Zagrebu', kazao je Jelić, pokazavši plakat majke s dvoje djece, od kojih je jedno nosila na leđima, a drugo na lajni.

Jelić je naveo da 46 općina i gradova ima besplatne vrtiće te potom pobrojao gradove i općine koji za prvo dijete izdvajaju više nego Zagreb, od Imotskog, preko Vrlike, Sinja i Otočca, pa do Sali i Vukovara.

'Sramotno je da Zagreb sa svojih 3,5 milijardi eura proračuna ne može izdvojiti više', kazao je Jelić.

Na njegove se riječi nadovezao Župan, kazavši da je u zagrebačkim vrtićima oko 32 tisuće djece te da bi besplatni vrtići za svu tu djecu Grad godišnje stajali oko 17 milijuna eura.

Trpimir Goluža (nestranački) u pojedinačnoj raspravi optužio je SDP i Možemo da su kumovali padu nataliteta u Zagrebu, prije svega ukidanjem mjere roditelj odgojitelj, zatim smanjivanjem novčanih iznosa za rođenje djece, kao i nizom drugih odluka.

'Onemogućili ste demografsku revitalizaciju Grada Zagreba. U usporedbi s tri pretpandemijske godine i posljednje tri godine, u Zagrebu je rođeno 12 posto manje djece', kazao je Goluža te dodao da je prijedlog 'čista mizerija'.

Iz oporbe su često replicirali da Grad ima novca za raznorazne kulturne udruge, a nema za djecu.

Joško Klisović (SDP) kazao je da ni SDP-ovih 800 ni HDZ-ovih 900 eura neće činiti razliku pri nečijoj odluci hoće li ili neće imati djecu. Smatra da mladi trebaju ekonomsku sigurnost, sigurna radna mjesta i prave demografske mjere.

Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika, rekla je da se s padom broja stanovništva bori cijeli razvijeni svijet i da je riječ o jednom najvećih problema s kojim se bore.

'Ova mjera je samo dio slagalice cjeline. Ono kako možemo pomoći je da utječemo na predvidljivu perspektivu na koju mi kao Grad možemo utjecati. A to je ukupnost troškova života u Zagrebu. Specifično za usluge koje su u našoj moći, poput pristupačnosti i cijene vrtića, udžbenika i drugih radnih materijala za škole, a tu su onda i stipendije i besplatan prijevoz za učenike. Samo ove godine na ove usluge i naknade za djecu izdvojit ćemo 360 milijuna eura', kazala je Dolenec.