SDP zasad tvrdo šuti o pokušaju predizborne kupovine ORaH-a, što je u razgovoru za televiziju N1 razotkrila predsjednica te stranke Mirela Holy. Je li nuđenje političkih mandata potencijalnim koalicijskim partnerima zapravo politička korupcija? Prema definiciji te pojave koja razara zdravo tkivo demokratskih sustava, ispada da je SDP umočen u vrtlog političke korupcije. Još je poraznije to što je takva predizborna praksa, po svemu sudeći, zapravo sastavni dio funkcioniranja mnogih političkih stranaka u Hrvatskoj
Usred poduljeg razgovora u emisiji Novi dan, upitana je li ORaH imao formalnih ili neformalnih ponuda iz SDP-a oko moguće koalicije, Mirela Holy odgovorila je potvrdno.
'Jesmo, relativno nedavno. Ministar Maras u telefonskom razgovoru nabacivao se čak s brojem mandata koje bismo dobili. Smatram da politika ne smije biti na taj način trgovina i da ne smije ići u pravcu samo grabeži za vlast, nego politika treba biti prvenstveno zagovaranje određenih političkih sadržaja u interesu razvoja društva i zbog toga nam je takav tip suradnje apsolutno nemoguć', kazala je Holy.
Na potpitanje je li joj, dakle, ministar Gordan Maras ponudio mjesta na listi koja bi omogućavala i osiguravala ORaH-u ulazak u Sabor, Holy je odgovorila da se Maras 'nabacivao s osam sigurnih mjesta ukoliko bi surađivali'.
Maras je očito pokucao na kriva vrata, jer osim što Mirela Holy prezire takvu vrstu političke trgovine, njezina stranka zalaže se za ukidanje mogućnosti predizbornih koalicija. U kratkom razgovoru novinarki tportala taj SDP-ov ministar u utorak je poručio da ne želi komentirati izjavu Mirele Holy te da će to učiniti nakon skorog povratka u Zagreb. U međuvremenu, N1 je pokušao dobiti komentar SDP-a, ali su u stranci očigledno odlučili prebaciti lopticu na samog Marasa: 'Nemamo komentar na Vaš upit', odgovorila je glasnogovornica Danica Juričić Spasović, dakle bez demantija.
Politička korupcija, prema definiciji koju koristi Transparency International Hrvatska (TIH), izobličenje je demokratskih vrijednosti te posljedica političkog sustava i njegovih nedostataka, kao ukupnosti odnosa političke vlasti i različitih struktura moći. Takva korupcija 'poprima mnogostruke pojavne oblike različitih načina pogodovanja pojedinim interesnim skupinama, a na štetu općih interesa'.
Komentirajući slučaj Maras za tportal, predsjednica TIH-a Davorka Budimir upozorava da se politika ne bi smjela svoditi na takav način trgovanja mandatima.
'Takvo ponašanje nije u redu jer se na takav način izigravaju preferencije birača te građani nisu sigurni za koga glasuju u konačnici. Potrebno je uskladiti sve mehanizme političkog sustava, a učinak ovakvog izbornog sustava rezultira dvostranačkim sustavom. Stranke se grupiraju oko ljevice ili desnice, a nama građanima ne ostavlja se zapravo nikakav izbor za možda neku petu opciju. Birač bi o tome za koju će stranku glasovati trebao odlučivati slično kao kada u trgovini odlučuje o čokoladi koju će kupiti, a ne da postoje samo dva brenda, poput Dorine ili Milke. U tom smislu predizborne koalicije su štetne. Građani mogu većinu glasova dati Peri, a da pobijedi Janko, i tada ne dolazi do stvarnog izbora između ponuđenih mogućnosti', upozorava Budimir.
Prema njezinom mišljenju, hrvatska javnost mora potaknuti izmjene političkog sustava, a ne samo izbornog zakonodavstva, kako bismo kao rezultat imali konsolidiran sustav i smanjenje demokratskih deficita.
'Stranački sustav je posljedica rezultata izbora. Ukoliko se izbori ne provode na način da imamo realizaciju stvarne želje birača te se može trgovati ili manipulirati glasovima, onda se gubi svaki smisao izbornih ciklusa', ocjenjuje Budimir, dodajući da hrvatske stranke i političari još nisu dovoljno zreli za drukčije i zrelije političko ponašanje.
Građanima je upravo politička korupcija najveći problem
'Možda je stranka ORaH po pitanju unutarstranačke demokracije napravila iskorak i u fokus stavlja teme koje o kojima se dosad nije razgovaralo, uključujući predizborno koaliranje', ističe Budimir, dodajući da izbori ne smiju izvrgnuti želje birača jer nam nisu ni potrebni ako se vlast bude osvajala 'matematičkim računicama'. Jednostavno, stranke se trebaju boriti za svoje svjetonazore na temelju svojih programa te na temelju predstavljanja sadržaja i privlačenja birača zadobiti vlast.
Jesu li, međutim, predizborne koalicije ipak na neki način manji rizik za birače, s obzirom da bi se još veća politička trgovina eventualno mogla očekivati nakon izbora?
'Političke stranke koje imaju kvalitetne programe ne moraju se bojati za svoju budućnost jer će ih građani prepoznati kao kvalitetne. Problem je u tome ako se stranke samo različito zovu, a nemaju promjene u sadržaju. Onda građani zaista mogu biti dovedeni u zabludu', zaključuje Budimir.
Podsjetimo, u prošlogodišnjem istraživanju Instituta Ivo Pilar ispostavilo se da hrvatski građani najvećim problemom smatraju političku korupciju (71,2 posto), a tek onda nezaposlenost (68 posto) i kolaps gospodarstva (38,1 posto).
