Najveća nada za završetak loše isplaniranog rata, pokrenutog bez ozbiljnih konzultacija s Kongresom i američkom javnošću, možda leži u nesavršenom miru koji ključna pitanja ostavlja otvorenima i produbljuje političke podjele u Washingtonu
Donald Trump je više puta tvrdio da je dogovor s Iranom o zaustavljanju sukoba vrlo blizu, no njegove ranije procjene pokazale su se preoptimističnima ili pogrešnim tumačenjem stvarnih namjera Teherana. Zato najnovije tvrdnje da je okvirni sporazum s Iranom na pomolu izazivaju skepsu, a i republikanski 'jastrebovi' i demokrati vjeruju da bi Trump mogao pristati na loš dogovor.
Ipak, diplomatski signali sugeriraju da bi uskoro mogao biti postignut dogovor o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca i ublažavanju američke blokade iranskih brodova i luka, a takav bi sporazum mogao otvoriti prostor za nove pregovore o iranskom nuklearnom programu.
Širi dogovor, koji bi nadilazio trenutačno krhko primirje, bio bi pozdravljen diljem svijeta jer bi mogao ublažiti energetsku i gospodarsku krizu izazvanu ratom i zatvaranjem tjesnaca.
Rat postao talac politike
Rat s Iranom, kao i gotovo sve u Washingtonu, postao je talac oštre politike, ideoloških sukoba i političara koji pokušavaju profitirati na krizi. Administraciji pritom nije pomoglo agresivno odbijanje kritika zbog sukoba u kojem je, prema mišljenju kritičara, ozbiljno podcijenjena sposobnost Irana da pruži otpor.
Trump se pritom nalazi u politički gotovo bezizlaznoj situaciji. Ankete pokazuju da većina Amerikanaca ne podržava rat, pa bi novi napadi na Iran mogli izazvati još veći otpor i pogoršati gospodarsku situaciju, no američki predsjednici često posežu za novim vojnim akcijama da bi spasili politički obraz ili pronašli izlaz iz konflikta.
Ipak, detalji mogućeg sporazuma sugeriraju da će Trump teško moći predstaviti dogovor kao veliku pobjedu. Naznake da bi Washington mogao odmrznuti dio iranske imovine i postupno ublažiti blokadu kako bi Iran otvorio Hormuški tjesnac praktički bi potvrdile da je Teheran ratom stekao snažnu pregovaračku poziciju.
Dodatne sumnje izaziva mogućnost da Iran samo obeća da neće razvijati nuklearno oružje dok bi ključna pitanja, poput zaliha obogaćenog urana, ostala predmet novih pregovora. Povijest pokazuje da Teheran često koristi dugotrajne i neodlučne pregovore kako bi kupovao vrijeme.
Neizvjesno je i hoće li Iran uopće prihvatiti dogovor koji je SAD spreman ponuditi. Nakon smrti dijela vodećih ljudi tijekom rata, iranski politički sustav postao je još netransparentniji, a novi čelnici vjeruju da su iz sukoba izašli kao pobjednici, unatoč teškoj gospodarskoj situaciji.
Predloženi okvir sporazuma daleko je od Trumpova zahtjeva za 'bezuvjetnom predajom' Irana, koji je iznio još u ožujku, no nalazi se pod snažnim pritiskom zbog rasta cijena goriva, pada popularnosti i sve slabije potpore među republikancima.
Dio republikanaca upozorava Trumpa da ne popusti
Dio republikanaca strahuje da Trump odustaje od ranijih ciljeva rata. 'Prije 11 tjedana govorilo se da je iranska obrana uništena i da je samo pitanje vremena kad ćemo doći do nuklearnog materijala. A sada raspravljamo o mogućnosti da taj materijal ostane u Iranu? Kako to ima smisla?' rekao je republikanski senator Thom Tillis za CNN.
SAD i Izrael smatraju uklanjanje iranskih zaliha visoko obogaćenog urana jednim od ključnih ratnih ciljeva, ali pokušaj njihova preuzimanja silom nosio bi goleme rizike, a diplomatski dogovor zahtijevao bi velike ustupke Iranu.
Sumnje u smjer pregovora izrazio je i senator Roger Wicker te smatra da bi sklapanje sporazuma u ovom trenutku moglo ostaviti 'dojam slabosti'. Trumpov saveznik Lindsey Graham upozorio je pak da bi dopuštanje Teheranu da zadrži kontrolu nad Hormuškim tjesnacem promijenilo ravnotežu snaga na Bliskom istoku.
Ipak, nije jasno bi li nastavak rata donio bolje rezultate. CNN je prošlog tjedna objavio da je Iran već obnovio dio proizvodnje dronova i vojnih kapaciteta oštećenih u američko-izraelskim napadima. Novi sukob mogao bi izazvati još snažnije iranske napade na zemlje Zaljeva, ključnu infrastrukturu i američke snage.
Trump se istodobno suočava s kritikama demokrata, a oni tvrde da je pokrenuo rat bez jasne strategije i sada pokušava pronaći izlaz. Demokratski senator Cory Booker upozorio je da predloženi sporazum ne rješava ključno pitanje iranskog nuklearnog programa. 'Predsjednik je tvrdio da je u rat ušao zbog nuklearnog programa. Ovo to ne rješava', rekao je Booker i dodao: 'Donald Trump ispada budala jer nas je uopće uvukao u ovaj sukob.'
'SAD nema puno izbora'
Senator Chris Van Hollen ocijenio je da bi sporazum mogao vratiti stanje na ono prije rata ili ga čak pogoršati, ali je priznao da SAD možda nema puno izbora.
Američki državni tajnik Marco Rubio odbacio je kritike i poručio da je 'apsurdna' tvrdnja da bi Trump pristao na sporazum koji bi Iran doveo u bolju poziciju u pogledu nuklearnih ambicija. Trump je u međuvremenu poručio da je svojim pregovaračima rekao da 'ne žure s dogovorom jer vrijeme radi za SAD'.
Republikanci naglašavaju da bi eventualni sporazum mogao donijeti gospodarsko olakšanje. Direktor Nacionalnog ekonomskog vijeća Kevin Hassett izjavio je tako da bi otvaranje Hormuškog tjesnaca moglo sniziti cijene energije i inflaciju.
No brojni analitičari upozoravaju da se globalno gospodarstvo neće brzo oporaviti nakon višednevne blokade tjesnaca i poremećaja u transportu nafte, a iz JPMorgana procjenjuju da bi cijena nafte do kraja godine mogla ostati oko 97 dolara po barelu.
Dva ključna pitanja za Trumpa
Kako detalji sporazuma izlaze u javnost, Trump će se suočiti s dva ključna pitanja.
Prvo, hoće li eventualni dogovor biti čvršći od nuklearnog sporazuma koji je administracija bivšeg predsjednika Baracka Obame postigla s Iranom 2015. godine. Taj je sporazum blokirao više iranskih puteva prema nuklearnom oružju i uključivao stroge međunarodne kontrole.
Drugo, jesu li Trumpovo rušenje tog sporazuma i rat, koji je odnio američke živote, destabilizirao Zaljev i nanio golemu financijsku štetu SAD-u, uopće doveli Washington u bolju poziciju prema Iranu.
Upravo činjenica da se ta pitanja danas postavljaju najbolje pokazuje Trumpovu dilemu: nastavak rata mogao bi imati ozbiljne političke i gospodarske posljedice, ali ni mir postignut pod ovakvim uvjetima možda neće biti ništa manje problematičan.