Prema Grisogonovu tumačenju, situaciju treba promatrati kroz dulje razdoblje stabilne atmosfere i iznimno slabog vjetra.

'Sinoptička situacija je takva da imamo dugotrajni blocking, odnosno svojevrsno začepljenje u strujanju zraka', rekao je za Jutarnji list.

Dodaje da je prosječna brzina vjetra više od dva tjedna bila manja od dva metra u sekundi.

Zrak se ne miješa

Kada nema dovoljno horizontalnog i vertikalnog strujanja, onečišćenje se ne raspršuje nego ostaje koncentrirano u nižim slojevima atmosfere.

U urbanim sredinama poput Zagreba to znači da se emisije iz prometa, grijanja, energetike i drugih izvora mogu postupno nakupljati.

Grisogono upozorava da problem nije samo meteorološki.

'Imamo sve više velikih automobila, proizvodimo sve više i više otpada, a nemamo infrastrukturu koja bi to pratila. Nema dovoljno političke volje da se riješe ključne stvari za nove generacije', rekao je za Jutarnji list.

Dio onečišćenja mogao je stići i izvana

Na stanje zraka posljednjih dana moglo je utjecati i južno strujanje.

Prema Grisogonu, blago jugo može prema Hrvatskoj prenijeti onečišćujuće tvari iz šireg područja jugoistočne Europe, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i Grčku.

To, međutim, ne znači da je sav materijal izmjeren u zagrebačkom zraku stigao izvan Hrvatske.

Kvaliteta zraka rezultat je kombinacije lokalnih emisija, atmosferskih uvjeta i mogućeg prekograničnog transporta onečišćenja.

'Ne brinemo se dovoljno o tome'

Grisogono smatra da Hrvatska nedovoljno sustavno prati odnos između urbanizma, klime, meteorologije i kvalitete života u gradovima.

Kao primjer navodi zemlje poput Slovenije i Austrije, u kojima su klimatske teme snažnije uključene u rad stručnih institucija.

Prema njegovu mišljenju, Hrvatskoj nedostaje institucija koja bi se posebno bavila urbanom klimom i dugoročnim posljedicama klimatskih promjena na gradove.