U Bosni i Hercegovini sprema se projekt vrijedan oko 1,7 milijardi dolara u koji je uključena mala američka kompanija povezana s ljudima bliskima predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu. Trumpova administracija ukinula je sankcije dugogodišnjem lideru bosanskih Srba Miloradu Dodiku, što je izazvalo kritike američkih demokrata i pitanja o tome koristi li Bijela kuća svoj utjecaj u BiH kako bi ojačala svoje političke saveznike
Riječ je o projektu Južne plinske interkonekcije, plinovodu koji bi trebao povezati Bosnu i Hercegovinu s hrvatskom plinskom mrežom i omogućiti joj uvoz ukapljenog prirodnog plina preko Hrvatske. Projekt se godinama razmatra, a njegova vrijednost prema podacima hrvatske vlade iznosi oko 1,7 milijardi dolara.
U posao je uključena kompanija AAFS Infrastructure & Energy, osnovana u SAD-u krajem prošle godine. Na čelu su joj Jesse Binnall, bivši osobni odvjetnik Donalda Trumpa, i Joseph Flynn, brat Michaela Flynna, bivšeg Trumpova savjetnika za nacionalnu sigurnost.
AAFS bi trebala dobiti ulogu vodećeg investitora i operatera plinovoda, iako prema dostupnim podacima nema vidljivo iskustvo u sličnim velikim energetskim projektima.
Dodik promijenio stav o plinovodu
Projekt je godinama nailazio na protivljenje Milorada Dodika, bliskog Moskvi koji je dugo zagovarao veće ovlasti Republike Srpske i bio optuživan za potkopavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
No nakon što je AAFS uključen u projekt, Dodik je poručio da neće blokirati Južnu interkonekciju. Istodobno je Trumpova administracija nekoliko mjeseci ranije ukinula američke sankcije uvedene protiv njega.
Američke sankcije Dodiku prvi je put uvela administracija Baracka Obame 2017. godine, uključujući zamrzavanje imovine i zabranu ulaska u SAD. Administracija Joea Bidena potom je 2022. proširila sankcije, optužujući Dodika među ostalim za korupciju i dodjeljivanje poslova bliskim poslovnim suradnicima.
Kongresni izvještaj koji su prošlog mjeseca objavili demokrati u Zastupničkom domu, pod naslovom ‘Pay for Play in the Balkans’, tvrdi da su ukidanje sankcija Dodiku i njegovo odustajanje od protivljenja plinovodu povezani.
U izvještaju se navodi da je Trumpova administracija koristila diplomatski utjecaj i veze s ljudima poput Michaela Flynna kako bi pomogla AAFS-u da dobije koncesijski ugovor za Južnu interkonekciju.
AAFS nije odgovorio na upit CBS Newsa za komentar.
Flynn je radio za Republiku Srpsku
Dodatna pitanja otvorila su dokumentacija o registraciji stranih agenata u SAD-u. Prema dokumentima koje je pregledao CBS News, Michael Flynn posljednji je put kao plaćeni lobist radio za Republiku Srpsku u listopadu 2025., upravo u mjesecu u kojem su ukinute sankcije Dodiku.
Za taj posao Flynn je, prema dokumentaciji, dobio 100.000 dolara od lobističke tvrtke RRB Strategies koju vodi Rod Blagojevich, bivši guverner Illinoisa osuđen zbog korupcije, a kojeg je Trump prošle godine pomilovao.
Flynn je za Republiku Srpsku pružao strateške savjete, analize i informacije te pomagao u povezivanju tamošnje vlade s relevantnim akterima u SAD-u, navodi se u dokumentima.
AAFS je osnovan tek 24. studenoga 2025., nekoliko tjedana nakon ukidanja sankcija Dodiku. Već u siječnju ove godine američko veleposlanstvo u Sarajevu objavilo je da su se čelnici kompanije, uključujući Josepha Flynna i Binnalla, sastali s visokim bosanskohercegovačkim dužnosnicima.
U travnju je AAFS-u zakonom dodijeljen status vodećeg investitora i operatera projekta.
Hrvatska i BiH potom su potpisale ugovor o izgradnji plinovoda, uz nazočnost američkog ministra energetike Chrisa Wrighta. Binnall je na konferenciji za novinare projekt opisao kao ‘prioritet’ Trumpove administracije.
Bijela kuća odbacuje takvo tumačenje
Trumpova administracija nije izravno komentirala projekt, ali je jedan njezin dužnosnik za CBS News odbacio tvrdnju da je ukidanje sankcija bilo povezano s pogodovanjem poslovnim interesima Trumpovih saveznika.
Prema njegovu objašnjenju, sankcije su ukinute kako bi se spriječila nestabilnost na Balkanu.
‘Ovo je još jedan primjer pragmatične i dalekovidne vanjske politike predsjednika Trumpa koja je spriječila katastrofe u dugotrajnim pitanjima na kojima su njegovi prethodnici tako često posrtali’, rekao je dužnosnik Bijele kuće, ne pojašnjavajući na koje je konkretne katastrofe mislio.
Sličan argument iznio je i State Department. U pismu koje je uvršteno u kongresni izvještaj navodi se da je ukidanje sankcija Dodiku pridonijelo miru i stabilnosti u BiH.
Paul Guaglianone, dužnosnik koji je potpisao pismo, ustvrdio je da su nakon ukidanja sankcija vlasti Republike Srpske povukle većinu poteza koji su mogli destabilizirati državne institucije.
‘Ukidanje sankcija unaprijedilo je interese SAD-a u Bosni i Hercegovini i na zapadnom Balkanu’, stoji u pismu.
Kritičari sumnjaju u objašnjenje Washingtona
No politički analitičar i stručnjak za Balkan Jasmin Mujanović skeptičan je prema obrazloženju Trumpove administracije.
Podsjetio je da je niz separatističkih zakona koje su vlasti Republike Srpske ranije usvojile već bio poništen odlukama Ustavnog suda BiH prije ukidanja sankcija Dodiku.
‘Taj paket omnibus separatističkih zakona koje su srpski nacionalistički dužnosnici i entitet Republika Srpska nezakonito usvojili u lokalnoj skupštini već je bio poništen odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine’, rekao je Mujanović.
Zbog toga smatra da nije jasno koliki je stvarni značaj naknadnog povlačenja tih zakona.
‘Ako je argument da je Trumpova administracija ipak uspjela natjerati Dodika i njegove ljude da povuku zakone, još uvijek nije jasno kakvo je značenje toga ili, zapravo, zašto bi to bilo važno, s obzirom na to da su ti zakoni ništavni’, rekao je Mujanović.
Prema njegovu tumačenju, posljedica bi mogla biti ‘ukidanje sankcija cijelom režimu’.
Južna interkonekcija u međuvremenu ostaje jedan od ključnih energetskih projekata za BiH. Plinovod bi toj zemlji otvorio alternativni dobavni pravac preko Hrvatske i time smanjio ovisnost o ruskom plinu. Istodobno, način na koji je američka kompanija povezana s ljudima iz Trumpova političkog kruga dobila ključnu ulogu u projektu, zajedno s ukidanjem sankcija Dodiku, otvorio je politička pitanja koja će teško ostati samo u sferi energetike.