Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec izjavila je u petak kako Ustavni sud još nije od Sabora primio zahtjeve za ocjenom ustavnosti referendumskih inicijativa vezanih za monetizaciju autocesta i outsourcing, napominjući kako će u tim slučajevima Ustavni sud po prvi puta odlučivati o zakonskim prijedlozima
'Ustavni sud će se po prvi puta naći u specifičnoj situaciji da ocjenjuje prijedloge zakona, jer jednom kada se neki zakon izglasa na referendumu tada više nitko ne može postaviti pitanje ustavnosti toga zakona. Na referendum može ići samo zakon koji je skladu su Ustavom, dok će u suprotnome Ustavni sud reći - žao nam je, ali zakon je napisan tako da ne može biti predmet referenduma', rekla je Omejec u HTV-ovoj emisiji Javna stvar.
Ustavni sud za odluku ima 30 dana, no Omejec kaže kako se rokovi počinju računati od dana zaprimanja dokumentacije o predmetu. 'Ne znam hoćemo li u ova dva slučaja tražiti bilo kakvo očitovanje, ali ako budemo tražili tada ćemo rok za donošenje odluke računati od dana zaprimanja dodatne dokumentacije za koju smatramo da je moramo imati za vođenje potupka', dodala je. Napomenula je kako Ustavni sud pritom ima pravo tražiti od Vlade i nacrt ugovora o monetizaciji, sukladno obvezi da je svatko na zahtjev tog suda dužan dostaviti traženu dokumentaciju.
Omejec je izvijestila kako je odbila poziv na sastanak vezano uz zahtjev branitelja prosvjednika za donošenjem ustavnog zakona o pravima hrvatskih branitelja, koji je prije nekoliko dana u pismo uputio Đuro Glogoški, jedan od vođa braniteljskog prosvjeda u Savskoj. Naglasila je kako je Ustavni sud tijelo koje ne može sudjelovati u takvim aktivnostima i rješavanju problema koji su političke prirode. Svoju pismenu odbijenicu smatra internom korespondencijom. 'Ako će gospoda branitelji njega htjeti objaviti onda će ga objaviti, ja to sigurno neću raditi', rekla je Omejec.
Na opasku kako je Ustavni sud u tom kontekstu spomenula i predsjednica države Grabar Kitarović, koja je nakon sastanka s braniteljima na Pantovčaku izjavila kako će raditi na tome da Vlada, Sabor i Ustavni sud nađu rješenje za ustavni zakon o hrvatskim braniteljima, Omejec je rekla kako se nju osobno spominjalo u kontekstu inicijative koju su potaknule udruge branitelje, a ne predsjednica. 'To nije bila predsjedničina inicijativa, već je pismo rezultat te inicijative. Ja ne vjerujem da predsjednica ima bilo što s tim i od nje ne očekujem nikakav poziv, nikakav pisani podnesak, ako sam u pravu, ako sam dobro protumačila situaciju', istaknula je.
Što se tiče natječaja za izbor dva suca Ustavnog suda koji je u tijeku, Omejec kaže kako je puni sastav Ustavnog suda od iznimnog državnog značaja, te bi bilo dobro da sud počne funkcionirati u punom sastavu. S obzirom da u prosincu, uoči parlamentarnih izbora, ističu i mandati šestorice ustavnih sudaca, kazala je kako Ustavni sud zbog toga neće ostati bez kvoruma. 'Ni jedni izbori se ne bi mogli održati kada Ustavni sud ne bi mogao donositi odluke jer nema kvorum. Međutim, uoči predstojećih izbora to se neće dogoditi zbog toga što svi suci kojima istječe mandat u prosincu imaju pravo nastaviti dužnost do izbora novih sudaca, a iznimno najdulje 6 mjeseci', napomenula je.
Nezadovoljna je što do danas nisu urodila plodom upozorenja Ustavnog suda da se izmjenama Izbornog zakona trebaju riješiti postojeće razlike u broju birača koje postoje u izbornim jedinicama, o čemu je Ustavni sud upozorio Sabor još 2010. godine. 'U izvješću Saboru upozorili smo da su te razlike prešle dopuštene zakonske omjere od plus minus 5 posto, te da je vrijeme da se usklade nove granice. Nažalost, danas je 2015. i na tom se pitanju nije radilo dosad i zabrinuta sam zbog nedostatka političkih inicijativa o tom pitanju', rekla je Omejec.
Dobrim rješenjem smatra što se od 2010. godine suci Ustavnog suda biraju dvotrećinskom većinom saborskih zastupnika, a nužnim smatra dogovor političkih stranaka o tome što se želi od ustavnog sudstva i koja su to objektivna mjerila za izbor sudaca. 'Godinama se provlači priča da je Ustavni sud ispolitiziran i pod utjecajem ove ili one stranke. Sastav Ustavnog suda mora odražavati cijelo društvo - od lijevog do desnog spektra i u njemu moraju biti zastupljene sve pravne profesije - suci, profesori, odvjetnici, državni odvjetnici i državni dužnosnici. Samo takav sastav suda jamči dobro izbalansirane odluke, međutim tu još nema dogovora parlamentarnih stranaka o tim objektivnim mjerilima', kazala je Omejec.
Cijeli razgovor, koji uključuje i objašnjenje zašto Ustavni sud trenutno ne odlučuje o prijedlogu Udruge Franak za ocjenu ustavnosti valutne klauzule, možete pogledati ovdje
