ARBITRAŽNI (NE)SPORAZUM

Izjava stručnjaka za međunarodno pravo hrvatskoj javnosti

  • Autor: Hina/tportal.hr
  • Zadnja izmjena 30.10.2009 17:02
  • Objavljeno 30.10.2009 u 17:02
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Hrvatski stručnjaci za međunarodno pravo, među kojima akademici Vladimir Ibler i Davorin Rudolf te dr. Davor Vidas i predsjednik Hrvatskog društva za međunarodno pravo Hrvoje Sikirić danas su uputili zajedničku izjavu hrvatskoj javnosti o arbitražnome sporazumu i o temeljima za rješavanje hrvatsko-slovenskog razgraničenja. Tekst dostavljen Hini prenosimo u cijelosti:

"Predloženi arbitražni sporazum o rješavanju spora između Republike Hrvatske i Republike Slovenije odnosi se na vitalne interese Republike Hrvatske, zaštićene međunarodnim pravom. Potaknuti time, te smatrajući svojom odgovornošću da se, u interesu hrvatske javnosti, očitujemo o međunarodnopravnim aspektima tako predloženog teksta za sporazum o arbitraži, ovom izjavom:

1. Podsjećamo, da je Hrvatski sabor 8. svibnja o. g. donio Odluku o prihvaćanju Nacrta sporazuma o rješenju spora, temeljem prijedloga povjerenika Europske komisije za proširenje, Ollija Rehna, od 22. travnja, koji je Hrvatskoj bio predstavljen kao konačni nacrt, tj. kao 'uzmi ili ostavi'. Podsjećamo nadalje, da se Slovenija s tim nacrtom nije bila suglasila i da je predložila razne amandmane, te da je povjerenik Rehn zatim raniji 'konačni' nacrt izmijenio i sastavio novu verziju nacrta, od 15. lipnja, uzevši pritom u obzir naknadne slovenske primjedbe.

2. Konstatiramo, da je 11. rujna o. g. potvrđeno da su se premijeri Hrvatske i Slovenije suglasili da će se rješenje ili način rješavanja graničnog spora tražiti u nastavku pregovora uz olakšavanje EU, te da je Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske 15. rujna priopćilo da će se ti pregovori nastaviti na temelju prijedloga od 15. lipnja 2009.

3. Opažamo, da sada predloženi arbitražni sporazum sadrži cijeli niz ključnih izmjena u odnosu na onaj što ga je 8. svibnja o. g. prihvatio Hrvatski sabor.

4. Ocjenjujemo, da je predloženi sporazum uvelike političko-pravne naravi, umjesto proceduralno-pravni tekst, što bi sporazum za arbitražu o graničnom pitanju trebao biti.

5. Naglašavamo, da pitanja razgraničenja kao i s time povezana teritorijalna pitanja Republika Hrvatska treba rješavati isključivo na temelju međunarodnog prava, a da pojedine odredbe sada predstavljenog teksta sporazuma to mogu dovesti u pitanje, pa da stoga ne mogu biti prihvatljive bez dodatnog pojašnjenja, te da ih kao takve treba razmatrati neovisno o pridruživanju Hrvatske EU.

6. Smatramo, da su upitni temelji za odredbu u predloženom arbitražnom sporazumu, prema kojoj bi predstavnici Europske komisije sastavljali popis kandidata za arbitre, s kojeg bi se birali oni koji će suditi u graničnome sporu između dviju država. Nominiranje kandidata za arbitre treba biti izraz suverene volje država, pri čemu je osiguranje njihovog ravnopravnog položaja temeljno razmatranje.

7. Smatramo nadalje, da je s obzirom na odredbu o sastavljanju popisa kandidata za arbitre, upitno u djelokrugu nadležnosti koje uprave Europske komisije su pitanja međunarodnog prava kao što je razgraničenje, i to na moru i na kopnu. Upitno je također na čemu bi se temeljile kvalifikacije predstavnika Komisije, poput primjerice povjerenika za proširenje, za takvo sastavljanje odnosno ograničavanje popisa - a što bi sve zatim, ne slože li se Hrvatska i Slovenija u izboru predsjednika i dvojice članova arbitražnog vijeća, predsjedniku Međunarodnog suda bitno ograničavalo mogućnost izbora najkvalificiranijih arbitara.

8. Upozoravamo, da s obzirom na tako predviđenu ulogu Europske komisije, Slovenija kao punopravna članica EU i Hrvatska kao tek kandidatkinja za članstvo u EU, nisu u ravnopravnom položaju, jer bi one to bile samo ako bi sporazum stupao na snagu danom pridruživanja Hrvatske kao punopravne članice EU, a sadašnji tekst ne sadrži takvu odredbu.

9. Zaključujemo, iz svih gore navedenih razloga, da je riječ o tekstu arbitražnog sporazuma koji u sadašnjoj verziji nije prihvatljiv bez dodatnog preciziranja sadržaja i domašaja pojedinih odredaba.

10. Zaključno podsjećamo, da se granice Republike Hrvatske, prema Ustavu, mogu mijenjati samo odlukom Hrvatskoga sabora.

U Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Dubrovniku, otvoreno za potpisivanje od 30. listopada 2009."

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi