Prema posljednjim anketama, oporbeni lijevi blok predvođen socijaldemokratskom čelnicom Magdalenom Anderssonima ima stabilnu prednost pred vladajućom koalicijom desnog centra, ali ako se potonjima dodaju i kranje desni Švedski demokrati, koji dobivaju oko 19 posto glasova, ishod postaje vrlo neizvjestan.

Od političkih izopćenika do mogućih partnera

Premijer Ulf Kristersson, čija manjinska vlada desnog centra posljednje četiri godine ima parlamentarnu potporu Švedskih demokrata, obećao je nakon izbora i njih uključiti u vladu i tako si osigurati drugi mandat.

"Dogovorili smo se da ćemo voditi kampanju s ciljem izgradnje zajedničke, većinske vlade i da ću ja voditi tu vladu", rekao je Kristersson Reutersu krajem kolovoza.

Izbori bi mogli potvrditi politički zaokret koji je posljednjih godina promijenio odnos Švedske prema imigraciji i nacionalnom identitetu.

Kristersson suradnji sa Švedskim demokratima od 2022. pripisuje gospodarski rast, niže cijene energije i hrane, smanjenje kriminala povezanog s bandama i broja pucnjava te pad broja tražitelja azila na rekordno niske razine. Vlada je u posljednje četiri godine pooštrila pravila o socijalnim naknadama, povećala broj protjerivanja te ograničila mogućnost da izbjeglice dobiju trajan boravak u zemlji.

Broj zahtjeva za azil pao je na najnižu razinu u 40 godina, a Kristersson sada kaže da će naglasak biti na integraciji. Švedski demokrati, međutim, žele ići još dalje.

"U Švedskoj vrijede švedska kultura, jezik, zakoni, norme, vrijednosti i tradicije", rekao je Reutersu Mattias Karlsson, zastupnik Švedskih demokrata. "Ako to ne možete prihvatiti, morate pronaći neko drugo mjesto za život."

Mnogi Šveđani i dalje osjećaju duboku nelagodu zbog mogućeg ulaska krajnje desnice u vladu.

"Ako Švedski demokrati uđu u vladu, to bi imalo golem negativan utjecaj na liberalne ideale naše zemlje", rekla je Birgitta Ohlsson, bivša ministrica za europska pitanja i zastupnica Stranke centra, članice lijevog bloka. "Već smo vidjeli posljedice dok su bili izvan vlade, a bilo bi deset puta gore."

Promjena političkog krajolika

Uspon krajnje desnice promijenio je i europski politički krajolik. Takve stranke već sudjeluju u vlasti u Finskoj, Italiji, Hrvatskoj i Češkoj, dok sve veći izazov predstavljaju i u Francuskoj i Njemačkoj.

Švedski demokrati Jimmija Akessona posljednje su četiri godine bili glavni parlamentarni oslonac Kristerssonove vlade. Neki analitičari smatraju da bi izbori mogli biti manje povijesna prekretnica, a više potvrda Akessonova uspjeha u uklanjanju ekstremističkog tereta stranke. Stranka se 2025. ispričala zbog svojih ranijih neonacističkih i antisemitskih stavova.

"Izbori su zapravo referendum o Švedskim demokratima, odnosno o tome hoćemo li nastaviti putem krajnje desnice", rekao je pisac i politički komentator Jan Guillou.

Politike koje bi prije deset godina mnogi Šveđani smatrali odbacivanjem liberalnih vrijednosti danas su prihvaćene u velikom dijelu političkog spektra.

Vladajući i oporbeni blok također su se približili oko niza pitanja, uključujući jačanje socijalne države, nastavak potpore Ukrajini, ponovno naoružavanje i mjere za ublažavanje krize troškova života.

Kritičari, međutim, strahuju da bi prijedlozi Švedskih demokrata o okončanju multikulturalizma, obnovi tradicionalnih vrijednosti i zabrani nekih oblika muslimanske odjeće mogli dodatno produbiti društvene podjele.

Težak put do većine

Andersson je poručila da izbori nisu samo pitanje toga hoće li ona ili Kristersson biti premijer, nego i hoće li Švedski demokrati oblikovati politiku obrane, školstva, kulture i financija.

"To bi bila sasvim drugačija Švedska", rekla je.

Čak i ako pobijedi, Andersson će imati težak zadatak sastaviti stabilnu koaliciju.

Socijaldemokrati, Zeleni, Lijeva stranka i Stranka centra uglavnom se slažu oko povećanja socijalne potrošnje, ali se razlikuju oko poreza na milijardere i nuklearne energije, dok Stranka centra odbija sjediti u istoj vladi s Lijevom strankom.