Izbori su prilika za propagandni informacijski ratni stroj Vladimira Putina da pokuša podijeliti europska društva, rekao je Hjort, glavni ravnatelj švedske Agencije za psihološku obranu, u razgovoru za Politico. Kako tumači, jedan je od glavnih ciljeva Kremlja navesti birače da posumnjaju u opravdanost daljnjeg slanja novca i oružja Kijevu, što pokušava postići širenjem lažnih priča o korupciji u Ukrajini i drugim navodnim zloupotrebama.

Hjort i njegov tim zasad ne vjeruju da je Rusija usredotočena na švedske parlamentarne izbore koji se održavaju u nedjelju i zato što u Švedskoj postoji politička suglasnost o nastavku potpore Ukrajini. Procjenjuju da Moskva prednost daje većim i utjecajnijim europskim državama u kojima uskoro slijede izbori, uključujući Njemačku i Francusku, jer u objema zemljama rast potpore očekuju krajnje desne stranke koje se smatra sklonijima Rusiji.

'Naša je procjena da Rusija prednost daje drugim izborima, drugim državama i većim zemljama u Europi', rekao je Hjort, dodajući: 'U Njemačkoj uskoro slijede regionalni i lokalni izbori, a u Francuskoj se iduće godine održavaju predsjednički izbori.'

Strah od ruskog uplitanja u Njemačkoj i Francuskoj

Hjortovo upozorenje dolazi nakon tvrdnji o pokušajima Rusije da utječe na njemačke birače, ali i polemike u Švedskoj izazvane vezama jednog od dužnosnika krajnje desnice s Moskvom.

U Njemačkoj raste zabrinutost zbog hibridnog djelovanja Kremlja, što uključuje napad dronom na zračnu luku Leipzig/Halle, kao i lažne objave i videosnimke na društvenim mrežama kojima se izborne kandidate neutemeljeno optužuje za korupciju i seksualna kaznena djela.

Izbori u Berlinu i Mecklenburg-Zapadnom Pomorju održavaju se 20. rujna, a očekuje se dobar rezultat krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD). U Francuskoj pak Marine Le Pen, čija je stranka Nacionalno okupljanje ranije bila kritizirana zbog naklonosti Rusiji, vodi u anketama uoči predsjedničkih izbora sljedeće godine.

Društvene mreže moraju učiniti više

Akteri povezani s Rusijom posljednjih godina izlagali su Švedsku dezinformacijskim kampanjama i operacijama utjecaja, uključujući razdoblje uoči njezina pristupanja NATO-u. Hjort zato od društvenih mreža traži snažniju borbu protiv mreža automatiziranih računa koje šire strane dezinformacije i provode operacije utjecaja.

Upitan je li zadovoljan potezima Mete, TikToka i X-a, odgovorio je da te platforme moraju učiniti više da bi se očistile od mreža botova. 'Ima prostora za napredak', rekao je.

Kako tumači, tehnološke kompanije imaju svoje ciljeve, ponajprije ostvarivanje zarade, a institucije zadužene za obranu demokracije žele ukloniti mreže botova koje napadaju europska društva. 'Naravno da ih ni platforme ne žele na svojim uslugama. Nije u tome problem, nego u tome što njihovo uklanjanje zahtijeva trud', rekao je Hjort i istaknuo:

'Moramo poboljšati svoju igru i pronaći bolje načine za zaštitu demokracija. Moramo surađivati s partnerima u europskim zemljama i pronaći način za mnogo učinkovitiji dijalog s platformama.'

Stalan dotok stranih manipulacija

Švedska Agencija za psihološku obranu bilježi 'stalan dotok' pokušaja manipuliranja informacijama i stranog upletanja iz država poput Rusije, Kine i Irana, a posljednjih dana njezini su stručnjaci pronašli dokaze o pokušaju proruske dezinformacijske kampanje koja se koristi metodom poznatom kao matrjoška, odnosno ruska lutka.

Cilj joj je zaokupiti vrijeme i resurse novinara, factcheckera i drugih stručnjaka te im organizatori kampanje šalju poruke u kojima ih pozivaju da pogledaju navodni primjer ruskog djelovanja. 'Ideja je navesti ih da otvore videosnimku ili drugi sadržaj, a zatim objave provjeru činjenica uz zaključak da je riječ o laži. Tako troše njihovo vrijeme', objasnio je Hjort.

Smatra da je najbolji odgovor takvim kampanjama često potpuno ih ignorirati i ne pružiti im pozornost koju traže. 'Mnoge od tih stvari treba zanemariti umjesto da se upadne u rusku zamku', rekao je, naglasivši: 'Žele vas uvući, naljutiti i uzbuditi. Žele da reagirate i dijelite informacije koje polariziraju društvo. Zato je najbolje ne pridavati im pozornost.'

Mreža od 1200 računa i 50.000 objava

Hjort je izdvojio i mrežu od 1200 automatiziranih računa na platformi X, nekadašnjem Twitteru, iza koje stoji država čiji identitet švedske vlasti nisu javno otkrile. Mreža je ciljala Švedsku i druge zemlje pokušavajući potaknuti društvene podjele i nazvana je 'mrežom za odmor' jer su računi u početku objavljivali naizgled bezazlen sadržaj o putovanjima i sportu.

Tijekom 2025. i ove godine objavili su ukupno 50.000 postova i komentara, a u njima su zastupali namjerno suprotstavljene i radikalne stavove o važnim političkim pitanjima, dio izrazito za, a dio izrazito protiv pojedinih tema. 'Tako se radi kada želite polarizirati društvo', rekao je Hjort.

Njegov tim spreman je reagirati na moguće incidente u posljednjim danima švedske izborne kampanje. Agencija stoga blisko surađuje sa sigurnosnim službama, izbornim tijelima i civilnom zaštitom u okviru sustava uspostavljenog radi obrane demokratskih procesa.

Ipak, Hjort ponavlja da zasad nisu pronađeni dokazi o koordiniranoj ruskoj kampanji usmjerenoj na aktualne švedske izbore. 'Naša je procjena da trenutačno ne vidimo nikakvu koordiniranu kampanju koja cilja Švedsku', rekao je. Najveći rizik za izbore mogao bi, paradoksalno, postati upravo pretjeran strah od stranog upletanja.

'Možda je strah od stranog utjecaja jedan od najvećih problema', zaključio je Hjort, dodajući: 'Prijetnja bi se mogla preuveličati, što bi nekoga moglo navesti da tvrdi da izbori nisu bili pošteni ili da su bili meta napada, a to bi moglo otežati formiranje stabilne vlade nakon izbora.'