lokalne teme u fokusu

Izbori u najmnogoljudnijoj njemačkoj pokrajini veliki ispit za Scholza

14.05.2022 u 07:22

Bionic
Reading

U Sjevernoj Rajni - Vestfaliji u nedjelju se bira 18. saziv parlamenta, a otvoreno je pitanje hoće li dosadašnja demokršćansko-liberalna koalicija sakupiti dovoljno glasova za ostanak na vlasti.

Izbori za parlament u saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni- Vestfaliji (Nordrhein-Westfalen) ne nazivaju se bez razloga i „malim saveznim izborima“. Ova usporedba i ne čudi ako se uzme u obzir da se radi o najmnogoljudnijoj saveznoj pokrajini s preko 18 milijuna stanovnika i preko 13 milijuna birača.

Važnost te zapadne pokrajine je još jasnija ako se u obzir uzme gospodarska moć od 733 milijarde eura godišnje. Time je ova pokrajina gospodarski jača od zemalja poput Švicarske, Poljske, Turske ili Saudijske Arabije.

Da se radi o samostalnoj državi, po gospodarskoj snazi bi zauzela 19 mjesto na svijetu. I to još uvijek usprkos činjenici da je posljednjih desetljeća ovaj dio Njemačke ostao bez svog gospodarskog zaštitnog znaka: rudarstva i teške metalurgije.

Socijaldemokrati i demokršćani se izmjenjuju na vlasti

Stoga i ne čudi pozornost koju njemačke političke stranke pridaju izborima u ovoj saveznoj pokrajini koja je do 2005. bila čvrsto u rukama Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD).

Tada je tradicionalno radničko izborno tijelo u Sjevernoj Rajni - Vestfaliji kaznilo SPD zbog neoliberalne politike tadašnjeg kancelara Gerharda Schroedera i okrenulo se Kršćansko-demokratskoj uniji (CDU).

Od tada se dvije najveće njemačke političke stranke izmjenjuju na čelu ove savezne pokrajine.

Posljednjih pet godina na vlasti je CDU u koaliciji s Liberalno-demokratskom strankom (FDP), a CDU naravno tu poziciju želi i zadržati. No to, barem po posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja, neće biti tako lako.

CDU bi doduše i dalje mogao ostati najjača snaga u parlamentu u Duesseldorfu te može računati s podrškom od oko 32 posto birača, ali istodobno se očekuje da bi dosadašnji koalicijski partner FDP mogao doživjeti gubitak glasova i pasti na šest do osam posto glasova. To ne bi bilo dovoljno za nastavak koalicije.

S obzirom na to da zbog političkih razlika tzv. velika koalicija između CDU-a i SPD-a, koji može računati s podrškom od 28 posto, ne dolazi u obzir, CDU stratezi otvorenim ostavljaju opciju koaliranja sa Zelenima kojima se predviđa značajan rast i do 18 posto glasova.

Koalicije demokršćana i zelenih već funkcioniraju i to vrlo uspješno u saveznim zemljama poput Baden-Wuerttemberga.

Desno populistička Alternativa za Njemačku (AfD), koja je prije pet godina nošena kritikom izbjegličke politike tadašnje kancelarke Angele Merkel po prvi put ušla u parlament Sjeverne Rajne - Vestfalije, može i na ovim izborima računati s ponovnim prelaskom izbornog praga.

Lokalne teme dominirale kampanjom

Politički analitičari dvoje oko uloge ovih izbora na trenutnu političku konstelaciju u Berlinu. Teme koje su prevladavale predizbornim kampanjama u ovoj saveznoj zemlji uglavnom su se vrtjele oko lokalnih prioriteta poput unutarnje sigurnosti, obrazovanja i prometa, tema koje su u nadležnostima pokrajinskih a ne saveznih vlasti.

Trenutno prevladavajuća politička tema, rat u Ukrajini, ovdje nije igrao značajnu ulogu.

Isto tako iznenađuje potpuna odsutnost pitanja useljavanja i politike prema strancima koja je još 2017. nakon izbjegličkog vala, igrala važnu ulogu. „Stranke namjerno izbjegavaju ovu temu kako ne bi AfD-u dale materijala za profiliranje“, rekao je u razgovoru sa stranim dopisnicima u Berlinu politolog sa Sveučilišta u Bonnu Frank Decker.

Stranci, ako uopće, jedinu ulogu igraju u najavi CDU-a i SPD-a da će pojačati borbu protiv tzv. kriminala među klanovima, pojave koja je osim u Berlinu, izuzetno prisutna i u Sjevernoj Rajni - Vestfaliji.

Glavna borba se posljednjih tjedana vodila između glavnih kandidata CDU-a i SPD-a. Hendrik Wuest, trenutni demokršćanski premijer u Sjevernoj Rajni - Vestfaliji te njegov izazivač, socijaldemokrat Thomas Kutschaty, su se tijekom kampanje istaknuli prije svega po opreznim istupima. „Obojici je bilo važno da ne počine neke greške“, kaže Decker.

Blijedi kandidati

Oba kandidata su relativno nepoznata: Wuest je na mjesto premijera došao kada je dotadašnji premijer Armin Laschet prošle godine krenuo u (neuspješnu) borbu za kancelarsku poziciju.

Kutschaty se na mjestu glavnog kandidata socijaldemokrata profilirao tek prošle godine.

Zato obojici u pomoć tijekom predizborne kampanje dolaze stranački čelnici iz Berlina: novi predsjednik CDU-a Friedrich Merz i kancelar Olaf Scholz.

No mnogi se pitaju je li možda kontraproduktivno za Kutschatyja da se, ako se u obzir uzme trenutni pad popularnosti kancelara Scholza, na predizbornim skupovima previše pokazuje s predsjednikom savezne vlade.

No isto tako neki analitičari smatraju da bi SPD u ovoj saveznoj zemlji mogao profitirati od još uvijek prisutnog početnog zamaha i euforije dolaskom nove političke konstelacije u Berlinu krajem prošle godine na vlast.

CDU se također nada i zamahu nakon uvjerljive pobjede demokršćana na izborima u Schleswig-Holsteinu. No, kako kaže politolog Decker, CDU je u Schleswig-Holstenu pobijedio zbog dosadašnjeg premijera Daniela Guenthera koji uživa veliku popularnost kod lokalnih birača što se za Wuesta ne bi moglo reći.