OCJENE ANALITIČARA

Izbori će pokazati hoće li Srbija krenuti na Zapad ili prema Moskvi

  • Autor: V. Majetić
  • Zadnja izmjena 24.04.2016 09:02
  • Objavljeno 24.04.2016 u 08:00
Aleksandar Vučić

Aleksandar Vučić

Izvor: Reuters / Autor: Marko Djurica

Uoči izvanrednih parlamentarnih i lokalnih izbora u Srbiji zakazanih u nedjelju, politički analitičari ocjenjuju kako vladajuća koalicija u nama susjednoj Srbiji nije imala valjani razlog za raspisivanje izbora te kako će rezultati izbora pokazati hoće li se Srbija nakon 24. travnja okrenuti prema EU-u ili Rusiji, uz ocjenu kako je Beograd glavna meta Kremlja koji nastoji Srbiju pretvoriti u svojevrsnu tampon-zonu protiv širenja zapadnog utjecaja u regiji

Mnogi se ponajprije pitaju zašto su uopće raspisani izvanredni parlamentarni izbori budući da srbijanski premijer Aleksandar Vučić u parlamentu ima solidnu većinu te kako se njegova vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) može pohvaliti viskom rejtingom među biračima. S druge pak strane, Vučić nema ozbiljnije prijetnje oporbe koja se opisuje kao mlaka, a na ulicama se ne mogu zamijetiti nezadovoljnici i štrajkaši.

Prema ocjenama dobrih poznavatelja političke situacije u Srbiji, Vučić je raspisao parlamentarne izbore isključivo jer moraju biti održani lokalni i pokrajinski izbori, a procjenjuje se kako SNS ne stoji baš najbolje u gradovima i u Vojvodini

Đorđe Vukadinović, srbijanski politički analitičar i stalni kolumnist Politike i NIN-a te politički komentator RTS-a te brojnih stranih televizijskih kuća u nedavnom razgovoru za Deutsche Welle ističe kako su službeni razlozi za raspisivanje izvanrednih izbora nelogični, neozbiljni i neracionalni, osobito kada se u Srbiji, kako ocjenjuje, ne događa ništa dramatično.

Podsjetimo, Vučić je kao razlog za nove izbore među ostalima istaknuo i negativnu atmosferu u društvu, što analitičari smatraju smiješnim razlogom, jer bi u tom slučaju svaki negativan komentar na račun vladajuće stranke mogao biti razlog za raspisivanje izbora pa bi se izbori prema toj logici mogli održavati svaki dan.

Po Vukadinovićevu mišljenju, stožer SNS-a procjenjuje kako će zbog nacionalne predizborne kampanje lokalne i pokrajinske teme otići u drugi plan te da će vladajuća stranka tek s parlamentarnim izborima moći ponoviti ili nadmašiti rezultate izbora otprije dvije godine. Drugi pak razlog leži u neispunjenim obećanjima vlasti koji sada dolaze na naplatu pa stoga nema efikasnijeg načina da se zaboravi na prethodna obećanja i ponovno pokrene novi ciklus obećanja.


Upravo je predizborno vrijeme atmosfera u kojoj se Vučić najbolje snalazi, jer ga mnogi analitičari ocjenjuju kao odličnog političkog taktičara. Među njima je i Zoran Stojiljković, profesor beogradskog Fakulteta političkih znanosti koji je za DW ističe kako je Vučić pribjegao izvanrednim izborima jer računa kako je sada optimalan trenutak za prikupljanje resursa i korištenje pozicije vladajuće stranke u odnosu na medije.

Stojiljković smatra kako rezultati izbora neće donijeti nikakve tektonske potrese, jer je naglim raspisivanjem izbora onemogućeno pojavljivanje političke platforme kakav je Most u Hrvatskoj, dok je istovremeno oporba prilično nezainteresirana.

Rezultati izbora značajno će zavisiti i od izlaznosti na izbore, napominje Stojiljković, dodajući kako će Vučiću na ruku ići manje izlaznosti, uz discipliniranije biračko tijelo, dok bi veća izlaznost i mobilizacija s druge strane mogla poremetiti Vučićeve planove za još jednim mandatom.

 
Strane agencije i analitičari pak ističu kako će predstojeći izbori pokazati kome će se okrenuti Beograd, Rusiji ili Europskoj uniji, uz ocjenu kako je Srbija glavna meta Kremlja u nastojanju da održi neku vrstu tampon-zone protiv širenja zapadnog utjecaja u regiji.

U analizi srbijanskih izvanrednih izbora agencija Associated Press navodi kako mnogi Srbi godinama nakon NATO-ovog bombardiranja osjećaju kao žrtve Zapada te ne vide istinsku dobrobit od dugotrajnih pristupnih pregovora s Bruxellesom, a u Rusiji vide zaštitnicu.
 
Agencija upozorava kako bi osvajanje velikog broja glasova ultradesničarskih stranaka mogle poremetiti beogradske ambicije za ulaskom u EU i dodatno destabilizirati regiju, ali i na činjenicu kako ruski predsjednik Vladimir Putin temeljito radi na jačanju baze moći u Srbiji. Pored jakih kulturnih i povijesnih poveznica, Rusija pokušava približiti Srbiju učestalim posjetima najvišeg državnog vrha i porastom gospodarske suradnje i vojnih veza, a upravo ultradesničari ističu put prema Kremlju kao jedini pravi.

Pritom podsjeća na Vučićeve predizborne izjave kako će njegova vlada težiti EU integracijama, ali i dalje njegovati bliske odnose s Rusijom, iako bi se zadržavanje političke i vojne neutralnosti moglo pokazati teškim kako Srbija bude odmicala na putu k EU-u.
 
Nedavna istraživanje javnog mnijenja pokazuje da većina Srba vjeruje da su su životni i demokratski standardi viši na Zapadu nego u Rusiji te kako bi radije živjeli i radili na Zapadu nego u Rusiji, no većina bi pozdravila rusku vojnu nazočnost u regiji i podržalo pravni sustav i vanjsku politiku Moskve.

Govoreći o javnom mnijenju i anketama, najnovija istraživanja pokazuju kako će za SNS glasati nešto više od polovice opredijeljenih birača. Socijalisti su u odnosu na prošli tjedan izgubili dva posto podrške, dok su radikali nepromijenjeni te će, prema procjenama, za njih u nedjelju glasati sedam posto.

Čak 42,3 posto ispitanika kao premijera vidi Vučića, za nekog 'novog mladog' bi se opredijelilo 8,1 posto, a Ivica Dačić prikupio je simpatije tek 6,3 posto ispitanika. Koliko su odgovori ispitanih bili ispravni, vidjet će se u nedjelju, a vrlo skoro bit će vidljiv i put kojim će krenuti Srbija.

6,7 milijuna građana Srbije ima pravo glasa

U Srbiji su u nedjelju u sedam sati otvorena birališta za izvanredne parlamentarne izbore, druge u posljednje dvije godine, na kojima je za 250 zastupničkih mandata u utrci 20 stranaka, koalicija, političkih skupina i udruga s ukupno 3270 kandidata, a sve predizborne ankete ukazuju na pobjedu koalicije predvođene Srpskom naprednom strankom premijera Aleksandra Vučića. Istodobno s izvanrednim izborima bit će održani i pokrajinski izbori za 120 zastupnika Skupštine Vojvodine, te lokalni izbori za vijećnike općina i gradova na kojima pravo glasa ima oko 1.730.000 građana Vojvodine, a ti su izbori važni za budućnost i položaj hrvatske manjine. Izbori će odlučivati hoće li na čelu buduće vlade Vojvodine ostati Demokratska stranka (DS) vojvođanskog premijera Bojana Pajtića, ili će tu poziciju preuzeti Srpska napredna stranka (SNS), Aleksandra Vučića. Republičko izborno povjerenstvo (RIK) je utvrdilo za parlamentarne izbore konačan popis po kojemu pravo glasa ima 6.739.441 birač, a prema ranijem priopćenju RIK je naložio tiskanje 6.771.497 glasačkih listića. Očekuje se da će izlaznost biti veća od 50 posto, po nekim predviđanjima čak do 62 posto. (Hina)



Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!