percepcija holokausta

Ivo Goldstein: Onima koji misle da su ustaše zapravo bili dobri dečki koji su se malo zaigrali i lopovluk se oprašta

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 23.01.2020 11:11
  • Objavljeno 23.01.2020 u 08:45
tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta i sprečavanja zločina protiv čovječnosti, čiji je osnovni smisao podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata, obilježava se 27. siječnja diljem Europe. Datum je izabran jer je 1945. na taj dan oslobođeno 7500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u logoru smrti Auschwitzu u Poljskoj. Danas u Jeruzalemu pak počinje Peti svjetski forum o holokaustu, na kojem će sudjelovati 46 šefova država. Povjesničara Ivu Goldsteina pitamo gdje smo danas, više od 80 godina od početka Drugog svjetskog rata, u odnosu prema holokaustu

U novije vrijeme sve izraženiji su problemi oko negiranja holokausta, a u prvi plan izbija i nedovoljna informiranost mladih o tome što se zapravo dogodilo. Je li tome tako zbog vremenske distance ili ima i drugih razloga?

Ivo Goldstein, koji se u svom radu bavi i zločinima hrvatskih nacističkih pomagača, kaže da je riječ o slojevitoj i kompleksnoj temi. Navodi da percepcija holokausta i bilo kojeg povijesnog događaja sa svakom godinom, desetljećem i generacijom ne može biti ista kod onih koji su to preživjeli i njihove djece, a pogotovo njihovih unuka. Naveo je da je važno istaknuti, što se tiče holokausta, to da u europskom ili svjetskom kontekstu postoje različite vrste i načini njegova negiranja, relativiziranja i umanjivanja. U hrvatskom kontekstu, smatra, to se ne odnosi samo na holokaust, nego i na ustaški i četnički genocid na području Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

'Ta je pojava izuzetno opasna za društvo. Relativizacija i negiranje, jer su lažni i neistiniti, govore vrlo malo o povijesnim događajima, a mnogo o društvu koje te mitove i laži producira, širi ih i vjeruje u njih. Tako da u ovom trenutku nepogrešivo dolazimo do revizionizma, ustašofilije i ustašonostalgije, a koja je evidentna hrvatska bolest i vrlo dobro naliježe na revizionizam u susjednim državama bivše Jugoslavije. U europskom kontekstu isto tako nije usamljen slučaj, pogotovo u bivšim socijalističkim i komunističkim zemljama istočne Europe', poručuje povjesničar.

Zanimalo nas je smatra li Goldstein da na povijesni revizionizam utječe sve prisutniji rast populizma i desnice na političkoj sceni, kao i općenito sve netolerantnija društvena klima.

'Bleiburg i Jasenovac nisu isto i ne mogu biti isto'

'U našem kontekstu, koji nije isključivo hrvatski, već je europski, dolazimo do teze da su svi totalitarizmi isti i slijedom toga i zločini koji su počinjeni u tom kontekstu', objašnjava Goldstein te takve teze smatra apsolutno nedopustivima.

Mnogi koji žele izjednačiti djelovanje ustaškog i partizanskog pokreta uporište za svoje stavove pronalaze u rezoluciji Europskog parlamenta koji je u isti koš stavio sve totalitarne režime: nacizam, fašizam i komunizam. Ovaj povjesničar rezoluciju Europskog parlamenta iz rujna 2019. godine smatra katastrofalnom. Mišljenja je da bi mogla biti relativno valjana u nekim zemljama bivšeg sovjetskog lagera, ali ne i u Hrvatskoj.

  • +9
  • +6

Izložba u Yad Vashemu

Izvor: UPI / Profimedia / Autor: DEBBIE HILL

'Bleiburg i Jasenovac nisu isto i ne mogu biti isto, to su posve različiti konteksti i sva propagandna mašinerija koja promiče takvu tezu zapravo čini zlo. Ne samo da udaljava Hrvatsku od realne spoznaje o vlastitoj prošlosti, ona nas baca u neke nove ideološke sukobe', kazao je Goldstein.

Potom je svoj stav podrobnije razložio.

Kaže da u situaciji u kojoj se sugerira slika da su svi totalitarizmi isti to znači da su Bleiburg i Jasenovac isto tako isti. 'Sugerira se priča o ustašama koji su zapravo bili dobri dečki koji su voljeli i stvarali Hrvatsku te koji su zaslužni za Hrvatsku - bili su malo prpošni pa su se malo zaigrali, možda napravili koji zločin, ali u svakom su slučaju pozitivni jer vole Hrvatsku', ironično je opisao Goldstein kako na ustaše gleda dio Hrvatske i istaknuo da je to apsolutno neznanstvena i ahistorijska percepcija stvari koja nema veze s povijesnom realnošću.

Gdje smo u bitci s iskrivljavanjem povijesne istine

Goldstein vjeruje da se tako ne samo neizravno, nego i izravno sugerira slika sadašnjosti, pri čemu se onima koji se danas prezentiraju kao dobri Hrvati i oni koji najviše vole Hrvatsku, za razliku od onih koji je ne vole, treba oprostiti ako se pronađe pokoji Mercedes koji je pao s neba u njihova dvorišta ili ako se najedanput te niotkuda izazvani nađu u posjedu pola nekog dalmatinskog otoka… Tvrdi da je stvar vrlo prozirna i da se radi o konstrukcijama kojima nas žele vratiti u prošlost da bi imali referencu prema sadašnjosti koju koriste za najprizemnije političke obračune.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Pitali smo ga zašto smatra važnim to da se čuva istina o holokaustu i što nam je kao društvu činiti da pouke koje ta tragedija nosi ostanu očuvane.

Goldstein kaže da Hrvatska u smislu iskrivljavanja povijesne istine stoji vrlo loše.

'Neću reći da je Hrvatska, koja samu sebe spoznaje, izgubila tu bitku, ali je u posljednjih tridesetak godina mnogo učinjeno da ta bitka bude izgubljena', navodi i kaže da je u liberalno-demokratskim društvima zapadnog tipa napravljeno mnogo u spoznavanju iz vlastite povijesti te su se tako na neki način otresli od zločina koji su napravljeni, tobože, u njihovo ime. Stava je da to s ustašizacijom, koja se događa kod nas, nije moguće jer se radi u korist vlastite štete.

'Ustašizacija na način na koji se propagira u dijelu javnosti, pogotovo desnom ili ekstremno desnom, radi u korist vlastite štete iako oni misle da su najbolji Hrvati i najdosljedniji borci za vlastite interese. Međutim, ta njihova NDH-azija o kojoj se stalno govori kao o tobožnjoj državi hrvatskog naroda zapravo je bila: a) mišljeno izdajnička i b) mišljeno zločinačka. Od tih činjenica jednostavno ne možete pobjeći. Ti današnji ustašofili žele prebaciti teret ustaških zločina na sve Hrvate, a ja mislim da ih tog tereta valja osloboditi', poručio je na kraju Goldstein.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!