Indija planira napraviti popis stanovništva kako bi utvrdila broj svojih građana. Po prvi put od kolonijalnog doba bit će postavljeno i pitanje kojoj kasti ljudi pripadaju. To bi moglo imati ogromne društvene posljedice.
Indija sa svojih više od 1,4 milijarde stanovnika voli se prikazivati kao moderna, digitalna i zemlja u usponu. Ipak, drevni kastinski sustav i danas u velikoj mjeri određuje svakodnevni život: ljudi u Indiji rađaju se u određenoj kasti i mnoge aspekte svog društvenog života vode unutar tih granica – uključujući izbor bračnih partnera i bliskih prijatelja.
Što su kaste?
Pojam kasta potječe od portugalske riječi casta, što znači 'čista rasa, loza, sorta'. Danas se koristi i u indijskim jezicima, ali su tamo u upotrebi mnogo stariji izrazi varna i jati.
Danas u Indiji postoji oko 3.000 kasti i 25.000 podkasti. No još je u drevnoj Indiji postojao sustav zasnovan na varni – hijerarhija sa četiri osnovne kaste – koji postoji i danas: brahmani (svećenici), a u nešto manjoj mjeri i kšatrije (vladari i ratnici), činili su vladajuće slojeve.
vezane vijesti
Iza njih su slijedile vajšije (trgovci, obrtnici i poljoprivrednici), a na dnu hijerarhije nalazili su se šudre (radnici). Izvan tog sustava nalazili su se potlačeni i progonjeni daliti (poznati i kao 'nedodirljivi') i adivasi (pripadnici plemenskih zajednica), piše Dijana Roščić za Deutsche Welle (DW).
S vremenom je sustav postajao sve rigidniji, a pojava jatija (kastinskih grupa) dodatno je učvrstila podjele, uvevši tisuće novih kasti i podkasti.
Kastinske razlike razvile su se i unutar muslimanskih zajednica diljem potkontinenta. Britanska kolonijalna vlast dodatno je učvrstila sustav kroz klasifikacije pri popisima i davanjem povlastica kršćanima i pripadnicima određenih kasti.
Kastinski sustav zabranjen – ali i dalje postoji
Službeno, kastinski sustav je već desetljećima zabranjen. No, stvarnost je takva da su kaste i dalje neodvojiv dio indijskog društvenog života, ali i složeno, goruće političko pitanje. Unatoč tome, ne postoji suglasnost oko toga koliki dio stanovništva pripada kojoj kastinskoj kategoriji.
Ustav zabranjuje diskriminaciju i obvezuje državu da osigura jednake šanse za sve. Zato za pripadnike potlačenih društvenih grupa postoje kvote – u državnoj službi, na sveučilištima, u parlamentu. Opseg i dosezi mnogih od tih programa – poznatih pod zajedničkim nazivom 'rezervacije' – politički su sporni.
Jer, postavlja se pitanje koliko je takav sustav doista pravedan ako nitko točno ne zna koliko je ljudi uopće pogođeno?
Posljednji sveobuhvatni popis 1931. godine
Posljednji sveobuhvatni popis po kastama proveden je 1931. godine, još u vrijeme britanske kolonijalne vlasti. Od tada su indijske vlade izbjegavale ponovno bavljenje tom temom.
Sada je vlada premijera Narendre Modija popustila pod pritiskom oporbe. To je izazvalo burne rasprave, pa i na indijskoj televiziji. Za neke grupe taj bi popis mogao značiti gubitak utjecaja i privilegija.
Vlada brani taj potez. Cilj je, kako kažu, 'ojačati društvenu i gospodarsku strukturu društva'.
Kastinski sustav i dalje oblikuje svakodnevicu
Balram Yadav radi kao čuvar na ulazu jedne poslovne zgrade u New Delhiju. To je miran, neupadljiv posao u velikom gradu gdje njegovo podrijetlo jedva igra neku ulogu. Ali kad se vrati u svoje rodno selo u saveznoj državi Uttar Pradesh najvažnije postaje kojoj kasti pripada – a njegova je pri samom dnu hijerarhije.
'Kad je neka proslava ili objed, postoje odvojeni redovi za različite kaste, dakle za više i niže. Ne sjedimo zajedno, ne jedemo zajedno. To neće nestati; to je duboko ukorijenjeno u selima', kaže Yadav.
Prema procjenama, niže kaste čine oko polovicu indijskog stanovništva, ali pouzdani podaci ne postoje.
Ashok Bharti, pripadnik dalita, na samom dnu društvene hijerarhije, desetljećima se bori za socijalnu pravdu. 'Prema našim procjenama, više kaste kontroliraju Indiju – ali njihov točan udio teško je odrediti. To će se promijeniti nakon popisa. Pokazat će se koliki je udio pojedinih kasta u javnoj upravi – recimo u pravosuđu i drugim profesijama.'
Popis kao 'prekretnica' za socijalnu pravdu?
Za Bhartija taj popis je mnogo više od pukih statističkih podataka: 'Indija je kastinsko društvo – kasta je ovdje norma i osnovna struktura. To vodi isključivanju, diskriminaciji, obespravljenosti, kao i predodžbama o nadmoći i inferiornosti. Ako doista želimo provesti socijalnu pravdu, taj popis bit će prekretnica.'
Čuvar Balram nada se da se sve neće završiti samo na brojkama, već da će doći do stvarnih promjena u svakodnevici: 'Trenutno, pod ovom vladom, koristi imaju samo određene kaste i zajednice. Ali nakon kastinskog popisa nadam se da će i drugi imati koristi – nadam se svi.'
Ali nisu svi tog mišljenja. Kritičari upozoravaju da bi popis mogao učvrstiti pripadnost kastama i još više produbiti društvene podjele. Ovisno o rezultatima, mogli bi se tražiti novi ili prošireni sustavi kvota. Već sada je izvjesno da će doći do novih političkih sukoba.
