Napadi, koji su trajali samo 25 minuta između 1.05 i 1.30 sati po indijskom vremenu, probudili su stanovnike regije zbog gromoglasnih eksplozija. Pakistan tvrdi da je pogođeno samo šest lokacija te da su oborili pet indijskih borbenih zrakoplova i dron, što Indija nije potvrdila.

Islamabad je izjavio da je 26 ljudi poginulo, a 46 ozlijeđeno u indijskim zračnim napadima i granatiranju preko linije kontrole. U međuvremenu je indijska vojska izvijestila da je 10 civila ubijeno u pakistanskom granatiranju na njihovoj strani granice.

Ova oštra eskalacija dolazi nakon prošlomjesečnog smrtonosnog napada militanata na turiste u Pahalgamu u dijelu Kašmira pod indijskom upravom, što je podiglo napetosti između ove dvije nuklearne sile. Indija tvrdi da ima jasne dokaze koji povezuju teroriste s Pakistanom, što Islamabad odlučno poriče, navodi BBC.

Označava li ovaj napad novu eskalaciju?

Godine 2016., nakon što je 19 indijskih vojnika ubijeno u Uriju, Indija je pokrenula 'ograničene napade' preko linije kontrole. Godine 2019., bombaški napad u Pulwami, u kojem je poginulo 40 pripadnika indijskih paravojnih snaga, izazvao je zračne napade duboko u Balakotu - prvu takvu akciju u Pakistanu od 1971. - što je izazvalo odmazdu i zračni obračun.

Stručnjaci kažu da je osveta za napad u Pahalgamu ipak šireg opsega, ali da istovremeno cilja infrastrukturu tri glavne pakistanske militantne skupine. Indija tvrdi da je napala devet ciljeva diljem Pakistana i pakistanskog Kašmira, pogodivši ključna središta skupina Laškar-e-Taiba (LeT), Jaiš-e-Mohamed i Hizbul Mudžahidin. Među najbližim ciljevima bila su dva kampa u Sialkotu, samo šest do 18 kilometara od granice, prema riječima indijskog glasnogovornika.

Najdalja meta, kaže Indija, bilo je sjedište Jaiš-e-Mohameda u Bahavalpuru, 100 kilometara unutar Pakistana. Kamp LeT-a u Muzafarabadu, glavnom gradu pakistanskog Kašmira, udaljen 30 kilometara od linije kontrole, povezan je s nedavnim napadima u indijskom Kašmiru, rekao je glasnogovornik. Pakistan tvrdi da je pogođeno šest lokacija, ali negira optužbe o postojanju terorističkih kampova.

'Ono što je ovaj put upečatljivo jest širenje indijskih ciljeva izvan dosadašnjih linija napada. Prije su se udari poput onog u Balakotu usredotočili na Kašmir pod pakistanskom upravom preko linije kontrole - militarizirane granice', rekao je za BBC Srinath Raghavan, povjesničar sa sjedištem u Delhiju.

'Ovaj put Indija je napala pakistanski Pandžab, preko međunarodne granice, ciljajući terorističku infrastrukturu, sjedišta i poznate lokacije u Bahavalpuru i Muridkeu povezane s Laškar-e-Taibom. Također su napali imovinu Jaiš-e-Mohameda i Hizbul Mudžahidina. To sugerira širi, geografski ekspanzivniji odgovor, signalizirajući da je više skupina sada na meti Indije - i šaljući širu poruku', kaže.

Indijsko-pakistanska međunarodna granica je službeno priznata linija razdvajanja dviju zemalja, a proteže se od Gudžarata do Džamua.

Ajay Bisaria, bivši indijski visoki povjerenik u Pakistanu, rekao je za BBC da je ono što je Indija učinila bio 'odgovor poput onoga u Balakotu, ali ovaj put usmjeren je na poznata teroristička središta i popraćen snažnom porukom deeskalacije'.

'Ovi su napadi bili precizniji, ciljaniji i vidljiviji nego u prošlosti. Stoga ih Pakistan manje poriče', kaže Bisaria.

Izvori iz Indije kažu da su napadi kao cilj imali 'ponovno uspostavljanje odvraćanja'.

'Indijska vlada smatra da je odvraćanje, uspostavljeno 2019. godine, oslabilo i da ga treba ponovno uspostaviti', kaže profesor Raghavan.

'Čini se da ovo odražava izraelsku doktrinu, a koja kaže da odvraćanje zahtijeva periodične, ponovljene napade. Ali ako razmišljamo u smjeru toga da će samo napadi odvratiti terorizam, riskiramo dati Pakistanu svaki poticaj za odmazdu, a to može brzo izmaknuti kontroli', dodaje.

Može li ovo prerasti u širi sukob?

Većina stručnjaka slaže se da je odmazda Pakistana neizbježna i da će diplomacija biti u fokusu.

'Pakistanski odgovor sigurno će doći. No izazov će biti upravljati eventualnom novom razinom eskalacije nakon toga. Tu će krizna diplomacija biti važna', kaže Bisaria.

'Pakistanu će se savjetovati da pokaže suzdržanost. Ali ključna će biti diplomacija nakon pakistanskog odgovora kako bi se osiguralo da obje zemlje ne krenu s brzom eskalacijom', dodaje.

Pakistanski stručnjaci poput Ejaza Husaina, političkog i vojnog analitičara iz Lahorea, kažu da su indijski ciljani napadi usmjereni na lokacije poput Muridkea i Bahavalpura bili 'uglavnom očekivani s obzirom na prevladavajuće napetosti'.

Husain vjeruje da će Pakistan vjerojatno uzvratiti. 'S obzirom na medijsku retoriku pakistanske vojske i izraženu odlučnost da se obračuna, čini se vjerojatnim da će u narednim danima doći do odmazde, moguće u obliku ciljanih udara preko granice', rekao je za BBC.

No Husaina brine da bi takvi udari s obje strane mogli 'eskalirati u ograničeni konvencionalni rat'.

Christopher Clary sa Sveučilišta u Albanyju u SAD-u vjeruje da će Pakistan, s obzirom na razmjere indijskih napada, 'vidljivu štetu na ključnim mjestima' i prijavljene žrtve, vrlo vjerojatno uzvratiti.

'Suprotno tome, to bi izgledalo kao da je Indija dobila dopuštenje da napadne Pakistan kad god se Delhi osjeća oštećenim. I bilo bi u suprotnosti s obvezom pakistanske vojske da uzvrati po principu 'usluga za uslugu'', rekao je za BBC Clary, stručnjak za politiku u južnoj Aziji.

Unatoč rastućim napetostima, neki analitičari i dalje gaje nadu u deeskalaciju.

'Postoji šansa da izbjegnemo ovu krizu samo jednom rundom recipročnih udara i razdobljem pojačane vatre duž linije kontrole', kaže Clary.

Međutim rizik od daljnje eskalacije ostaje visok, što ovo čini 'najopasnijom' indijsko-pakistanskom krizom od 2002., opasnijom i od sukoba iz 2016. i 2019., dodaje.

Je li pakistanska odmazda sada neizbježna?

Stručnjaci u Pakistanu primjećuju da bi se, unatoč nedostatku ratne histerije, situacija mogla brzo promijeniti.

'Imamo duboko fragmentirano političko društvo, s najpopularnijim vođom zemlje iza rešetaka. Zatvaranje Imrana Khana izazvalo je snažnu antivojnu reakciju javnosti', kaže Umer Faruk, analitičar sa sjedištem u Islamabadu i bivši dopisnik Jane's Defence Weeklyja.

'Danas je pakistanska javnost daleko manje voljna podržati vojsku u usporedbi s 2016. ili 2019. - uobičajeni val ratne histerije je primjetno odsutan. Ali ako se javno mnijenje promijeni u središnjem Pandžabu, gdje su antiindijski osjećaji prevladavajući, mogli bismo vidjeti povećan pritisak javnosti na vojsku da poduzme akciju. A ona će ponovno steći popularnost zbog ovog sukoba', poručuje.

Husain slično razmišlja. 'Vjerujem da trenutni zastoj s Indijom predstavlja priliku za pakistansku vojsku da ponovno dobije podršku javnosti, posebno urbane srednje klase, koja ju je nedavno kritizirala zbog političkog uplitanja', kaže.

Mogu li se Indija i Pakistan vratiti s ruba rata?

Indija se ponovno nalazi na tankoj liniji između eskalacije i suzdržanosti.

Ubrzo nakon napada u Pahalgamu uzvratila je zatvaranjem glavnog graničnog prijelaza, suspenzijom sporazuma o podjeli vode, protjerivanjem diplomata i obustavom većine viza za pakistanske državljane. Vojske s obje strane razmijenile su vatru iz lakog oružja, a Indija je zabranila svim pakistanskim zrakoplovima ulazak u svoj zračni prostor, odražavajući raniji potez Islamabada. Kao odgovor, Pakistan je suspendirao mirovni sporazum iz 1972. i poduzeo mjere odmazde.

To odražava postupke Indije nakon napada u Pulwami 2019., kada je brzo ukinula status najpovlaštenije nacije Pakistanu, uvela visoke carine te obustavila ključne trgovinske i prometne veze.

Kriza je eskalirala kada je Indija pokrenula zračne napade na Balakot, nakon čega su uslijedili pakistanski zračni napadi odmazde i zarobljavanje indijskog pilota Abhinandana Varthamana, što je samo pojačalo napetosti. Međutim diplomatski kanali su na kraju doveli do deeskalacije, a Pakistan je u znak dobre volje pustio pilota.

'Indija je bila spremna dati staromodnoj diplomaciji još jednu priliku... jer je postigla strateški i vojni cilj, a Pakistan je domaćoj javnosti iznio ideju o pobjedi', rekao je Bisaria.