Dok administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa pojačava napore za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine, a Europa se, čini se, napokon uspjela izboriti za mjesto za pregovaračkim stolom, među europskim prijestolnicama već je izbio spor oko toga tko bi ondje trebao govoriti u ime Unije, javlja Politico.

Nesuglasice su toliko izražene da prijete zasjeniti summit u irskoj prijestolnici, na kojem pitanje Ukrajine prvotno nije ni trebalo biti glavna tema.

– O tome biste čak mogli snimiti televizijsku seriju. Ali najbolji dio čuvamo za petak – dodao je, dajući naslutiti koliko su duboke podjele među europskim čelnicima., našalio se estonski premijer Kristen Michal u razgovoru za Politico u četvrtak.

Europa plaća sve više, ali ne sudjeluje u pregovorima

Od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Europska unija postupno je preuzimala sve veći dio financijskog tereta pomoći Kijevu. Istodobno je njezina politička uloga u pregovorima ostajala ograničena, ponajprije zbog promjenjivog pristupa Donalda Trumpa mirovnom procesu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji se u četvrtak u Dublinu sastao s pedesetak europskih i drugih svjetskih čelnika, upozorio je da Rusija nastoji preoblikovati europski sigurnosni poredak.

Zbog toga, poručio je, europske vlade moraju sudjelovati u pregovorima koji će odrediti budućnost kontinenta.

Njegovo upozorenje uslijedilo je nakon dvodnevnih pregovora predstavnika Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Država u Abu Dhabiju, iz kojih je Europska unija uglavnom bila isključena.

Trumpovi izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner u četvrtak su o pregovorima razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, nakon čega su navečer doputovali u Dublin kako bi Zelenskog upoznali sa svojim zaključcima.

Europske vlade slažu se da Unija, kao jedan od glavnih ukrajinskih saveznika, mora sudjelovati u pregovorima. Međutim, kada se postavi pitanje tko bi trebao sjediti za stolom, zajedničko stajalište prestaje postojati.

Podjela u tri tabora

Prema diplomatima i dužnosnicima s kojima je razgovarao Politico, Europska unija podijeljena je u najmanje tri tabora.

Prvi podržava predsjednika Europskog vijeća Antónija Costu, drugi okuplja Francusku i Njemačku, koje ne žele prepustiti vlastita mjesta za pregovaračkim stolom predstavnicima Bruxellesa, dok treći zagovara imenovanje visoke predstavnice EU-a za vanjsku politiku Kaje Kallas.

Među europskim prijestolnicama sve se prihvatljivijim kandidatom pokazuje predsjednik Europskog vijeća António Costa.

Njegova dužnost podrazumijeva predstavljanje čelnika država članica na međunarodnoj sceni, a činjenica da je bivši portugalski premijer, prema jednom europskom diplomatu, daje mu određenu političku neutralnost.

Estonski premijer Michal prvi je među europskim čelnicima otvoreno podržao Costu, istaknuvši da njegov mandat proizlazi izravno iz Europskog vijeća, zbog čega odgovara državama članicama.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni, koja je zatražila da se pitanje europskog predstavnika uvrsti na dnevni red sastanka u petak, također je poručila da bi joj Costa bio prihvatljiv.

Podršku su mu u četvrtak izrazili i čelnici Luksemburga i Poljske.

Ni sam Costa ne skriva ambicije. Jasno je dao do znanja da Europsku uniju na međunarodnoj sceni predstavljaju njezine institucije, što bi u ovom slučaju značilo upravo njega.

Znatno kontroverzniji izbor bila bi Kaja Kallas, bivša estonska premijerka i sadašnja šefica europske diplomacije.

Njezini izrazito oštri stavovi prema Rusiji izazivaju zabrinutost među dijelom europskih diplomata, koji smatraju da bi upravo zbog toga mogla biti neprihvatljiva Moskvi.

Kallas je svojedobno stekla reputaciju toliko beskompromisne kritičarke Kremlja da je jedan europski dužnosnik izjavio kako ona „jede Ruse za doručak“.

Kada je Politico jednog europskog diplomata upitao što misli o mogućnosti da Kallas predstavlja Uniju u pregovorima s Moskvom, odgovor je bio nedvosmislen.

– Šalite se, zar ne? – uzvratio je diplomat.

Potom ju je opisao kao „vjerojatno najgoru osobu koju biste mogli izabrati“.

Međutim, drugi diplomati smatraju da je upravo njezina reputacija razlog zbog kojeg bi trebala dobiti tu dužnost.

– To bi imalo mnogo više smisla – rekao je drugi visoki europski diplomat.

– Tako bi postupio i Putin. Izabrao bi upravo onu osobu s kojom druga strana ne želi razgovarati – objasnio je.

Estonski premijer Michal smatra da bi Kallas bila prirodan izbor za drugu europsku predstavnicu, uz Costu.

Pritom je istaknuo da bi oboje trebali ostati na svojim dužnostima do isteka mandata 2029. godine, što ih čini pouzdanijim pregovaračima od nacionalnih čelnika čiji politički položaj može biti znatno nestabilniji.

– Putin se s time ne mora slagati – poručio je Michal.

Najveća prepreka imenovanju zajedničkog europskog pregovarača možda ipak neće biti Vladimir Putin, već dvije najutjecajnije prijestolnice Europske unije.

Prema dvojici europskih diplomata i jednom dužnosniku EU-a, Francuska i Njemačka teško će pristati na model u kojem bi Bruxelles imao isključivo pravo predstavljanja Europe u pregovorima.

Njemački kancelar Friedrich Merz u četvrtak je jasno dao do znanja da se protivi takvom rješenju.

Sudjelovanje triju europskih sila, Njemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva, u pregovorima o Ukrajini opisao je kao već ustaljen diplomatski format.

– Na tom zadatku zajedno radimo i s pet predstavnika, iz Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Poljske. Ne vidim apsolutno nikakav problem da tako i ostane – izjavio je Merz.

Zelenski je već ovog tjedna pozvao Europsku uniju da što prije odabere osobu koja će je predstavljati u pregovorima, ne skrivajući nezadovoljstvo dugotrajnim unutarnjim raspravama.

– Mislim da tijekom studenoga, najkasnije do njegova kraja, moramo odlučiti tko će predstavljati Europu u pregovorima – poručio je ukrajinski predsjednik.