Bruxelles, München, Dublin i Genova među gradovima su koji su se priključili kampanji No (Plastic) Filter, koju je pokrenula gradska uprava Haaga, uz potporu nizozemske vlade, drugih lokalnih vlasti, vodnih institucija i ekoloških organizacija.

Zagovornici zabrane smatraju da dosadašnje mjere, prema kojima proizvođači duhanskih proizvoda moraju sudjelovati u troškovima čišćenja okoliša, nisu uspjele zaustaviti onečišćenje opušcima. Zbog toga traže potpunu zabranu filtara.

‘Opušci čine nevjerojatnih 30 posto ukupnog otpada na ulicama Bruxellesa. Taj otpad ne samo da narušava izgled našega grada, nego i predstavlja iznimno velik teret za komunalne službe koje ga moraju uklanjati’, rekao je za Politico Anas Ben Abdelmoumen, gradski dužnosnik zadužen za čistoću.

Kampanji su se pridružili i drugi gradovi u Belgiji, Njemačkoj, Češkoj, Mađarskoj i Litvi. Inicijativa dolazi u trenutku kada Europska unija preispituje dvije važne direktive koje bi mogle otvoriti put zabrani filtara ili barem plastike koja se u njima nalazi.

Prilika za promjenu vidi se u reviziji Direktive o duhanskim proizvodima. Ako ona ne donese zabranu, druga mogućnost mogla bi biti revizija Direktive o plastici za jednokratnu upotrebu, kojom bi se zabranila plastika u filtrima.

Svjetska zdravstvena organizacija također podupire zabranu ili postupno ukidanje filtara, ističući da oni ne donose nikakvu zdravstvenu korist.

‘Filtar cigarete najčešći je predmet koji završava kao otpad. Sadrži plastiku, uzrokuje toksično onečišćenje okoliša i stvara goleme troškove za gradove i društvo. Osim toga, ne čini pušenje manje štetnim’, rekao je Karl Beerenfenger iz nizozemske nevladine organizacije Fair Resource Foundation, koja predvodi kampanju.

‘Riječ je o proizvodu koji dovodi u zabludu, jednoj od najvećih prijevara u novijoj povijesti. Filtar cigarete nikada nije ni trebao biti uveden’, dodao je.

Duhanska industrija, međutim, odbacuje takve tvrdnje. Nathan Jones, voditelj europske regulatorne strategije u British American Tobaccu, kaže da filtri ipak imaju određenu funkciju.

‘Ne postoji sigurna cigareta, sa ili bez filtra. No istraživanja pokazuju da filtri pomažu smanjiti izloženost određenim otrovnim tvarima i omogućuju nam ispunjavanje europskih propisa kojima su regulirane emisije cigareta. Kada bi postojala održiva alternativa koja se može proizvoditi u velikim količinama, koristili bismo je, ali takve alternative nema’, poručio je.

Pritom se pozvao na tri istraživanja za koja tvrdi da upućuju na to kako filtri mogu ublažiti dio zdravstvenih rizika povezanih s pušenjem.

Opušci kao jedan od najvećih izvora gradskog otpada

U Haagu se godišnji troškovi čišćenja opušaka procjenjuju na oko dva milijuna eura, rekla je zamjenica gradonačelnika Isabelle Broeders.

‘Smatramo da je revizija Direktive o duhanskim proizvodima važna prilika za zabranu filtara. Zalažemo se za zabranu svih filtara za cigarete, neovisno o materijalu od kojeg su izrađeni’, poručila je za Politico.

Većina filtara proizvodi se od celuloznog acetata, vrste plastike biljnog podrijetla koja se teško razgrađuje u okolišu. Postoje i biorazgradive alternative, ali se one zasad ne koriste u značajnijoj mjeri.

Proizvođači su pokušali ishoditi da se celulozni acetat proglasi održivim i biorazgradivim materijalom te izuzme iz Direktive o plastici za jednokratnu upotrebu. Duhanska industrija protivi se mogućnosti da Europska komisija ograniči plastične filtre, a umjesto zabrane zagovara podizanje svijesti, provedbu postojećih propisa protiv bacanja otpada i postupno uvođenje alternativnih rješenja.

No Bruxelles i Haag smatraju da zabrana samo plastike u filtrima ne bi bila dovoljna.

‘Dopuštanje neplastičnih alternativa stvorilo bi opasnu rupu u propisima. Proizvođači bi mogli uvesti nove materijale koji zaobilaze tehničke definicije plastike, a pritom ostaju gotovo jednako štetni, dugotrajni u okolišu i problematični za održavanje javne čistoće’, upozorio je Abdelmoumen.

Nizozemska vlada zasad se usredotočuje na pitanje plastike u filtrima u sklopu revizije Direktive o plastici za jednokratnu upotrebu. Ako se tim putem ne uspije postići zabrana, ona bi se mogla uvesti i izmjenama Direktive o duhanskim proizvodima, poručio je njezin glasnogovornik.

Stručnjaci upozoravaju na zavaravajući učinak filtara

Yogi Hendlin, stručnjak za okolišnu filozofiju i javno zdravstvo sa Sveučilišta Erasmus u Rotterdamu, opisao je filtar kao svojevrsni dodatak na kraju cigarete zbog kojeg pušači misle da se iz dima uklanjaju najštetnije tvari.

‘No sam filtar ne donosi nikakvu zdravstvenu korist’, rekao je Hendlin. Štoviše, neka istraživanja pokazala su da filtri mogu povećati rizik od raka pluća.

‘Ne filtrira tvari koje uzrokuju rak, a zapravo ne filtrira gotovo ništa. U osnovi je riječ o kozmetičkoj promjeni boje koja ljude navodi na pomisao da su sigurniji nego što uistinu jesu’, objasnio je.

Pritom je podsjetio na sudski postupak u SAD-u iz 2006. godine, u kojem je utvrđeno da su duhanske kompanije obmanjivale pušače reklamirajući cigarete s oznakama ‘light’ i ‘low-tar’ kao manje štetne proizvode.