REPORTAŽA IZ DOLINE NERETVE

Ilegalni lov ugrožava opstanak liske. Krivolovci ubiju i po nekoliko tisuća tih ptica!

Biolozi iz udruge Biom uklanjaju krivolovnu čeku na Neretvi / Liska

Biolozi iz udruge Biom uklanjaju krivolovnu čeku na Neretvi / Liska

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Barbara Matejčić

Krivolov na liske, jedne od najčešćih vrsta ptica koje dolaze u slatke vode Hrvatske, doveo je ovu vrstu do ruba istrebljenja. Lovi ih se noću, koriste se vabilice i olovna sačma, a sve to zabranjeno je zakonom. Donosimo reportažu iz delte Neretve, u kojoj je broj ovih ptica drastično smanjen krivolovom na koji udruge upozoravaju već duže vrijeme

Tražimo liske. U vodi se brčkaju crnokape grmuše, plavetne sjenice, crvendaći, kosovi, vrapci, uobičajeni stanovnici delte Neretve, ali liski nema. A jesu tu negdje, to znamo. Došle su sa sjevera, vjerojatno iz Panonske nizine, možda s Baltika. U jednoj noći prelete i po nekoliko stotina kilometara prema jugu. Onda slete i vraćaju zalihe sala koje su potrošile u letu. Njihovo je gorivo masnoća. Kada se dovoljno udebljaju, opet se vinu visoko, gdje su sigurne. Ako im je dobro negdje, mogu provesti cijelu zimu na tom mjestu ne mičući se. Takva bi mogla biti topla delta Neretve za liske, nema razloga da idu dalje do Italije ili sjeverne Afrike. Možda se zavučene u trsku hrane biljem ili insektima. Njihovo je crno perje rahlo i plutaju bez napora.

Dan je, mirno je, opasnost im prijeti noću dok lete, mada lete noću baš zato što ih slabija vidljivost štiti jer nisu najspretniji letači pa bi danju mogle biti plijen grabljivica, sokola ili orlova. No na Neretvi noću imaju neprirodne neprijatelje. Liske slijeću kada čuju glasanje ptica močvarica, to je znak da je tamo dobro stanište. Na delti Neretve noću čuju glasan zvuk i misle da ih to druge liske dozivaju, puno njih. A zvuk dopire od vabilica, primitivnih sprava koje se sastoje od akumulatora i zvučnika instaliranih na čamcima skrivenima u tršćacima. Vabilice su nezakonite. Emitiraju glasanje liski na nekoliko kilometara udaljenosti. Liske se spuštaju na površinu vode u blizini izvora zvuka. To su plane, umjetna jezerca koja nastaju iskopavanjem ili paljenjem tršćaka upravo da bi se imalo gdje primamiti ptice. Tršćaci su dom mnogim pticama i životinjicama koje stradaju u vatri, a ako prežive, moraju se seliti. Brojne su takve plane na delti Neretve. Krivolovci čuju da su liske sletjele, osvijetle ih jakim reflektorom i zaslijepe. Tada su lake mete. Ustrijele ih, u pravilu olovnom sačmom, streljivom koje se ne smije koristiti zato što je olovo otrovno i zagađuje vodu. K tome, ptice vodarice znaju gutati kamenčiće kako bi usitnile hranu u želudcu i olakšale si probavu. Ako progutaju olovo misleći da je kamen, ono im u želudcu izaziva trovanje. Zatim krivolovci ili njihovi psi pokupe mrtva tijela liski s površine vode, stavljaju ih u čamac i čekaju nove. U dobroj noći za krivolovce, a pogubnoj za liske, mogu ih pobiti i stotinjak, pogotovo ako je više krivolovaca na čamcu i izmjenjuju se. Noću, kada se ne smije loviti, pucnjevi paraju tišinu jedinstvene mediteranske močvare.

Krivolov u delti Neretve

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Barbara Matejčić

U lovnoj sezoni dozvoljeno je odstrijeliti tek šest liski po osobi, a krivolovci ih na Neretvi znaju ubiti i nekoliko tisuća. U delti Neretve šest je ornitoloških rezervata i u njima je bilo kakav lov na ptice posve zabranjen, no i ondje se krivolovi. Domaći koji vode fotosafarije Neretvom kažu da je inače prepuna ptica – nije čudo, zabilježeno ih je ondje 310 vrsta, među njima i ugroženih – no kada krenu krivolov i puškaranje, nema ih, voda je prazna.

Najviše stradaju liske, vodene ptice snježnobijelog čela i kljuna, veličine patke, za koje se u literaturi može naći i da su plahe i lakomislene. Procjenjuje se da godišnje u Hrvatskoj strada oko 50 tisuća liski, od toga najviše na području delte Neretve, jednom od najvažnijih staništa za ptice močvarice u Hrvatskoj. To je Hrvatsku dovelo na nelaskavo treće mjesto na Mediteranu po krivolovu na lisku, iza Egipta i Turske. Da nema krivolova, u danu bi bilo i 20.000, 30.000 liski koje bi zimovale na Neretvi. Ovako ih tražimo među trskom.

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Barbara Matejčić

'Kada bi se na više mjesta u Europi krivolovilo koliko na Neretvi, liska bi vrlo brzo izumrla. Na sreću, u većem dijelu Europe pazi se što se radi. Vransko jezero je područje s velikom brojnošću liske baš zato što ih se ondje nimalo ne uznemirava, nitko ih ne krivolovi', kaže nam Ivan Budinski, stručni savjetnik za zaštitu prirode i ornitolog u udruzi Biom, čija stručna ekipa već godinama odlazi na deltu Neretve i provodi monitoring krivolova. Ondje se tradicionalno lovi i jede liska.

Mnogi će reći da je liska odgojila i školovala Neretljane i da im 'dečki iz Zagreba', aludirajući na biologe iz Bioma, brane njihovu tradiciju. No Budinski, koji živi i radi u Sinju, pojašnjava da se u Biomu bore protiv lažne tradicije: 'Nekoć se lovilo danju, dok se vidi, a danas po cijele noći uz jaku svjetlost. Pritom je noću zabranjen lov. Nekoć se veslalo, danas se koristi motor. Nekoć su ptice dozivali preko grančice trske, ćukali su i to bi se čulo na nekoliko stotina metara i za najtiših noći. Vabilice, koje se ilegalno upotrebljavaju zadnjih 30-ak godina, čuju se na nekoliko kilometara. Nekoć bi se donijelo doma nekoliko liski za prehranu obitelji, a danas nekoliko stotina da bi ih se prodalo restoranima. To je oskvrnjivanje tradicije.' K tome, izlovljavaju ptice selice jer ne osjećaju da je to njihov 'resurs' koji treba čuvati. One dolaze i odlaze i iskorištavat će ih dokle god mogu.

'Zaštita je razvijenija kod vrsta koje su stalno na jednom području. Tada se brzo vidi učinak lošeg gospodarenja, kao i dobrog', kaže Budinski. No efekt krivolova na Neretvi će se osjetiti, ali prvenstveno na sjeveru Europe, na kojem se bitno više i bolje brinu o zaštiti prirode i gdje se ptice razmnožavaju, ali se u manjem broju vraćaju s juga, na kojem ih se ubija.

'Mediteran je općenito crna rupa za mnoge vrste. Recimo, mala droplja nekoć je zimovala na Mediteranu, a gnijezdila se u istočnoj Europi. Bilo je puno droplji u Hrvatskoj, a početkom dvadesetog stoljeća moglo se kupiti je na tržnici u Splitu. No ta je vrsta izumrla kod nas jer je lovni pritisak bio prevelik', kaže Budinski. I na Neretvi se jasno vidi učinak krivolova.

'Brojnost ptica gnjezdarica je mala. Liski, kojih bi se tu moglo gnijezditi na tisuće, ima jako malo, ali i čaplji. Bitno je manje ptica od kapaciteta tog područja, a to je lako uočljiv simptom da nešto ne valja, što onda utječe na cijeli ekosustav', kaže Budinski. Udruga Biom trudi se na sve načine zaštiti liske. Uklanjaju krivolovne čeke pa se tako jedan krivolovac kojemu su rušili čeku kada smo bili u rezervatu na delti Neretve čudio - lažno ili ne - što tu ne smije loviti mada to vrijedi već više od 50 godina. Provode edukacije. Razgovaraju s lovcima i ima ih koji se slažu da pokolj nije lov. Surađuju s ustanovama za zaštitu prirode, poput Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-​neretvanske županije, i s policijom, nekada s njima provode i zajedničke akcije. Primjerice, prije četiri godine uhićen je i procesuiran krivolovac kod kojeg su nađene mrtve ptice. Dobio je uvjetnu i novčanu kaznu.

'Zakon o lovstvu i Zakon o zaštiti prirode nalažu da se bilo koje korištenje nedozvoljenih sredstava, puške, vabilice i slično, definira kao krivolov, no u sudskoj praksi mora postojati ubijena životinja kao dokaz krivolova. To dosta otežava procesuiranje jer morate pratiti osobu u krivolovu i tek kad ubije nešto, onda to vrijedi pred sudom', pojašnjava Budinski, iz čega bi se dalo zaključiti da sudovi ne uzimaju ozbiljno krivolov, ali ni zakon. Krivolov na divljač još se donekle i sankcionira, ali nezakonito ubijanje zaštićenih vrsta ptica - slabo. U Biomu znaju za slučajeve kada su sudske kazne bile niže od zakonski predviđenih. No Budinski kaže da njima nije toliko stalo da se krivolovci kažnjavaju, već da prestanu krivoloviti. A prestat će krivoloviti vjerojatno onda kada sudovi budu ozbiljno shvaćali krivolov.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!