Klimatolozi ističu da se zbog zagrijavanja atmosfere stvaraju vjetrovi koji hlade Zemlju. Stoga se očekuje da će ovakve pojave biti sve češće, naročito u proljeće i jesen, dok bi nas ljeti mogao zadesiti superćelijski oblak
Snažno nevrijeme poharalo je u posljednja dva dana veći dio Hrvatske. Najgora je situacija bila u Zagrebu, gdje su vatrogasci zbog srušenih stabala i druge materijalne štete imali više od 1000 intervencija te više od 4000 poziva građana.
Gorski kotar i Lika su zameteni snijegom, što i nije tako neobično u tim krajevima za ovo doba godine, no i tamo je bilo problema, naročito u prometu. Na Jadranu je, pak, jako jugo uzrokovalo poplave, koje prijete i kontinentalnim krajevima, poglavito Krapini i Hrvatskoj Kostajnici.
Meteorolozi najavljuju nastavak jakog vjetra i u subotu, a potom ponovno i sljedećeg tjedna. Kažu kako se radi o olujama koje se događaju jednom u 100 godina. No, pitanje je zašto?
vezane vijesti
Visinske kaplje i globalno zatopljenje
Klimatolozi tvrde da se zbog globalnog zagrijavanja, odnosno stakleničkih plinova, u atmosferi nalazi sve više toplinske energije, koja se pretvara u mehaničku energiju, odnosno vjetar, koji se potom ponovno pretvara u toplinsku energiju. I tako u krug.
Naš najpoznatiji klimatolog, profesor zagrebačkog PMF-a Branko Grisogono za 24sata objašnjava da se nad Jadranom razvila jaka i duboka ciklona koja se potom pretvorila u "visinsku kaplju". Tu ciklonu je stvorio prodor hladnog zraka iz sjevernih krajeva. Kako je ona sve slabija tako radi probleme.
"U ovakvom nevremenu nema druge nego minimizirati aktivnosti, nabaviti dovoljno hrane. Prognoze treba ozbiljno shvaćati, rade ih stručnjaci sa znanjem. Meni se čini, međutim, da ih ljudi olako shvaćaju. Vremenske prognoze ne smijemo tretirati kao i politikantske vijesti, koje nam uđu na jedno, a izađu na drugo uho. To nije isto, nipošto. Prognoze rade profesionalci sa znanjem, i treba ih poslušati", rekao je Grisogono.
Nevremena u skoro svim godišnjim dobima
On smatra da će ovakvih nevremena ubuduće biti u proljeće i jesen, a da bi nas ljeti mogao zadesiti superćelijski oblak, poput onog u srpnju 2023., kad je Zagreb također stradao pod naletom olujnog vjetar. Naime, ovakvi će se efekti pojavljivati sve češće u toploj klimi, upravo zbog porasta količine toplinske energije.
Meteorolog Krešo Pandžić potvrđuje njegove riječi. "U zadnje su vrijeme ovakve pojave sve intenzivnije, što se može objasniti energetskim aspektom s obzirom na globalno zatopljenje, pojašnjava. Zemlja se zagrijava zbog stakleničkih plinova, što stvara višak toplinske energije, ona se pretvara u mehaničku, mehanička opet u toplinsku, a Zemlja se 'brani' pojačanim hlađenjem. I to je naše 'novonormalno' vrijeme, odnosno nevrijeme", zaključuje.
