RASPAD ORUŽANIH SNAGA

Hrvatska vojska u katastrofalnom stanju, hoće li nas NATO braniti?

28.03.2012 u 09:38

Bionic
Reading

Nacrt Strateškog pregleda obrane RH koji je predstavljen prije tjedan dana mogao se jednostavnije nazvati Nacrt pregleda propasti Hrvatske vojske. Novokupljena oklopna vozila potrošila su sve novce namijenjene modernizaciji, i dalje ćemo koristiti MIG-ove 21 kojima se odlazak u ropotarnicu stalno odgađa, zadržavamo raketne topovnjače, ali nemamo čime puniti njihove cijevi… Može li situacija biti gora?

'Ovaj Nacrt faktografski odražava katastrofu koju je obrambeni sektor doživio posljednjih godina', rekao je za tportal vojni analitičar Igor Tabak. Štednja se godinama 'trenirala' uglavnom na jednom sektoru, na Obrambenim snagama. Tabak kaže da je obrambeni proračun, kontra svih planova, srezan za deset do 15 posto te da takvih rezova nije bilo ni u jednom drugom resoru.

Predstavljeni Nacrt strateškog pregleda obrane zapravo je 'snimka' stanja na kojem bi se trebao zasnivati novi dugoročni plan razvoja. O razvoju se govori tek tu i tamo, za razliku od naznaka rezova, racionalizacije i štednje. 'Ovaj nacrt SPO-a otkriva nam jako ružnu istinu, a to je da smo od 2005. u obrambenim pitanjima nazadovali. Doduše, neke smo političke ciljeve postigli, kao članstvo u NATO-savezu, dok smo se drugima primakli (ulasku u EU) - no što se tiče obrane, stanje je poprilično alarmantno. Tu su mnogi parametri kao u doba prije pokretanja reformi, samo što danas imamo mnogo manji i osjetljiviji obrambeni sustav nego, recimo, 2002. godine. Ako se ne bude iznimno pazilo, već i ovako slabo uporabljive hrvatske Oružane snage mogle bi sasvim izgubiti smisao', kazao je Tabak.

Topovnjače bez raketa

Nacrtom je predviđeno zadržavanje raketnih topovnjača Hrvatske ratne mornarice za koje nemamo rakete. Rakete RBS 15 stavili su na otpis jer nisu održavane, a njihov temeljiti remont u Švedskoj bio bi izuzetno skup. 'Razmatra se nabava novih, no problem je što se o tome počinje raspravljati tek nakon što su stare otpisane', kaže vojni analitičar. Smatra da priče o službi raketnih topovnjača za obalnu stražu pokazuju 'ili optimizam ili neznanje'. Jednaki je problem smanjivanje topništva u Hrvatskoj kopnenoj vojsci, gdje će se u praksi smanjiti ukupna vatrena moć, a bez da se ujedno riješi temeljnu logističku noćnu moru koju sa sobom nosi istodobno korištenje oružja i zapadnih i istočnih kalibara.

Dobri, stari MIG-ovi

Tko će čuvati i nadzirati hrvatski zračni prostor pitanje je koje se u javnosti poteže godinama. Nacrt na njega nije dao odgovor. I dalje se držimo MIG-ova 21 za koje Tabak kaže da su jednako zastarjeli kao i topovnjače. Kupnja novih borbenih zrakoplova, nadzvučnih ili podzvučnih, nije spomenuta kao ni mogućnost da tu zadaću za naknadu prepustimo nekoj susjednoj zemlji.

Od MIG-ova se ne odustaje, no odustalo se od transportnog zrakoplova Antonov AN 32 koji će biti povučen iz operativne uporabe. 'U transportnu smo avijaciju investirali i modernizirali je prije nekoliko godina, no ispada da je to iskorišteno prije svega za jedan let u Irak i jedan u Afganistan', kaže Tabak.

'Misliti da će nas NATO braniti ružna je zabluda.'

'Misliti da će nas NATO braniti ružna je zabluda'

Nadamo se da nećemo imati potrebe u praksi doznati odgovor na to pitanje hoće li nas saveznici braniti u slučaju napada, no Tabak kaže da NATO od svojih članica u prvom redu traži održivost i određenu samodovoljnost obrambenog sustava. 'Dok se svi vole sjetiti članka 5. NATO ugovora, koji govori o zajedničkoj obrani, manje je u javnosti prisutan i članak 3., koji od članica traži da si budu u stanju i same pomoći, da razvijaju i individualne sposobnosti za obranu od napada, pa tek onda oslanjanje na savezničke resurse. NATO nije zamjena nacionalnoj obrani', kaže. 'To je ružna zabluda, koja u trenucima krize i neodgovornosti dobro dođe kako bi se olakšala savjest pri rezanju obrambenog proračuna', ogorčen je Tabak.

Dr.sc. Mirko Bilandžić, stručnjak za nacionalnu i međunarodnu sigurnost s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kaže pak da NATO u strateško-operativnom kontekstu djeluje po načelu obaveze izvršavanja savezništva, pri čemu se ugrožavanje jedne članice smatra ugrožavanjem Saveza. No, upozorava da je ulaskom u NATO Hrvatska postala članica organizacije koja je primarna meta Al Kaide.

'Ovo nije pisano za vrijeme Kotromanovića'

Iako je javnosti predstavljen na početku mandata novog ministra Ante Kotromanovića, Nacrt nije njegovih ruku djelo. 'Ovo nije dokument koji je on radio. Po njegovom tonu i pristupu informacijama, u krajnjoj liniji po starosti informacija, vidi se da je Nacrt star barem godinu dana', smatra Tabak i dodaje da je riječ zapravo o testamentu ministra Vukelića.

Hoće li ministar koji je aktivno sudjelovao u Domovinskom ratu, svjedok rađanja i pobjede, sada prisustvovati i sumraku Hrvatske vojske? Tabak kaže da je Kotromanović u ruke dobio vruć krumpir. 'Mi smo nakon dugo godina dobili ministra kojem je strastveno stalo do vojske. Veliki je teret i na pomoćniku ministra za obrambena politiku i planiranje. Mislim da pred sobom imaju grozan posao, po pitanju težine i opsega', zaključio je Tabak.

Gdje Strategija nacionalne sigurnosti?

Nacrt Strateškog pregleda obrane RH po značaju je niži od Strategije nacionalne sigurnosti. Naime, trenutno je još uvijek na snazi Strategija nacionalne sigurnosti iz 2002. godine za koju Bilandžić kaže da je mrtvo slovo na papiru.

Ta strategija, pojašnjava, ne odgovara aktualnom trenutku. Nekoliko se godina unazad pokušava donijeti nova Strategija čiji je nacrt dobio zeleno svjetlo Vijeća za nacionalnu sigurnost te je upućen u javnu raspravu . 'Što je tim dokumentom?', pita se Bilandžić dok Tabak kaže da je prije nešto više od godine dana predstavljen Nacrt Strategije nacionalne sigurnosti 'opravdano potonuo u mrak'.

Neobično je stoga da se najprije objavljuje dokument nižeg ranga, poput Nacrta Strateškog pregleda obrane, dok se sa Strategijom nacionalne sigurnosti, čija je bitna sastavnica upravo i obrana, čeka.

Vojna opasnost nam ne prijeti, opasnost od terorizma je prisutna

'Hrvatskoj ne prijeti nikakva opasnost vanjskog vojnog ugrožavanja. Potencijalna opasnost od terorizma je prisutna, no kod terorizma je put od opasnosti do stvarne prijetnje dug i kratak, ovisi o okolnostima i nikada ne mora biti prijeđen', kaže Bilandžić  ali i upozorava da je vojska u borbi protiv terorizma potpuno neefikasna.

'Primjerice, američka je vojska ostvarila briljantne vojne pobjede u Afganistanu i Iraku, ali nije eliminirala terorizam zbog kojih su te akcije, barem deklarativno, pokrenute. Štoviše, terorizam je eskalirao. Terorizam je nevojno djelovanje, dok je s druge strane temeljna uloga vojske vojno djelovanje uporabom maksimalne sile', kaže ovaj stručnjak za terorizam.

Bilandžić smatra da Hrvatskoj ne prijeti ugroza izvana, nego iznutra: ono što je ugrozilo nacionalnu sigurnost Hrvatske jest sustavna politička korupcija kao način vladanja, kao sredstvo održavanja na vlasti i dominantan obrazac društvenih odnosa. Ona je stvarni uzrok nesposobnosti vitalnih institucija nacionalne sigurnosti, destrukcije društvenih odnosa i moralnog kaosa te bešćutne pljačke i uništenja društvenog bogatstva. Na općoj političko-društvenoj ravni dugoročno potrebno nam je ono što je Nelson Mandela u Južnoafričkoj Republici nakon dolaska na vlast nazvao 'novo domoljublje', zaključio je.