Na prošlotjednom energetskom forumu održanom u Zagrebu u organizaciji HED-a zauzeo se za uvođenje promjena u hrvatsku energetiku i predstavio viziju do 2050. godine. Temelj je te vizije energetska učinkovitost, kaže u razgovoru za tportal.

U referatu predstavljenom na forumu tvrdi da se radi o novoj platformi koja će omogućiti razvoj znanosti i gospodarstva. Osim toga, tvrdi, potrebno je uvesti konkretne promjene na tržište energijom.

'Dugoročno, tržište energije u Hrvatskoj ne možemo razdvajati na povlaštenu i nepovlaštenu proizvodnju', ustvrdio je Granić.
Podupirući razvoj projekata iskorištavanja obnovljivih izvora energije država sada građanima i tvrtkama omogućava stjecanja statusa takozvanog 'povlaštenog proizvođača električne energije'.

Ispunjavanjem određenih tehničkih i administrativnih uvjeta svatko može primjerice krov kuće pretvoriti u malu solarnu elektranu i dobivenu struju prodavati HEP-u, ali uz povlaštenu cijenu koju omogućava država.

'Na ovaj način destimuliramo druge investitore i onemogućavamo pravilan razvoj projekata u području obnovljivih izvora energije. Dugoročno to nije dobro, jer cijene energije treba određivati tržište', izjavio je Granić.

Kao i brojni drugi sudionici foruma Granić smatra da će promjene u energetici sigurno dovesti do poskupljenja.

'Cijene danas regulira Vlada. U tu cijenu nije uključena zaštita okoliša i klime. Međutim, energetsko gospodarstvo danas ne možemo promatrati izvan politike zaštite okoliša, jer se problemi i rješenje isprepliću. Zato se zalažem za objedinjavanje ministarskih resora energetike i okoliša.'

Upravo zbog vjerojatnih poskupljenja energije, javnost i vlast morat će osvijestiti pitanje energetske učinkovitosti. Za njezino poboljšanje u Hrvatskoj je danas najveći potencijal u zgradarstvu. Prema najnovijim podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar u zgradama danas potrošimo 42,3 posto ukupne finalne potrošnje energije u Hrvatskoj, što je u stalnom porastu.

Prekomjerna potrošnja toplinske energije u stambenim i nestambenim zgradama dijelom je rezultat vrlo loše toplinske izolacije. Propise i norme o toplinskoj izolaciji iz 1987. danas ne zadovoljava 83 posto naših zgrada. Istovremeno troškovi energetike rastu uslijed zahtjeva za boljom zaštitom okoliša i nestabilnih tržišnih uvjeta.

Govoreći o pojedinim izvorima energije, Granić smatra da će prilikom provođenja hidroenergetskih projekata ubuduće presudna biti zaštita okoliša. Ne isključuje nuklearnu energiju.

'Povjerenje je važnije od cijene. Eventualni razvoj nuklearne energije u Hrvatskoj ima perspektivu u kontekstu suradnje sa susjednim zemljama, Mađarskom i Slovenijom.'