Kako je istaknuo Šimpraga, koji obnaša i dužnost prorektora za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu, to nije samo stajalište HSLS-a već i drugih važnih kolektivnih tijela u Republici Hrvatskoj, kao što su Rektorski zbor i Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnologiju, koji također smatraju da razvoja Hrvatske nema bez povećanja ulaganja u znanost, istraživanja i visoko obrazovanje.

'Mali rast BDP-a koji se stalno 'vrti' oko dva posto nije temeljen na rastu industrijske proizvodnje, nego više na potrošnji, a HSLS smatra da gospodarstvo neće rasti bez suradnje obrazovnih i znanstvenih institucija s gospodarstvom', rekao je Šimpraga. Istaknuo je kako to pokazuju rezultati svih zemalja u našem okruženju koji su u trenutku gospodarske krize povećali ulaganja u istraživanje i razvoj svjesni činjenice da samo nova znanja i nove tehnologije mogu proizvesti nove proizvode, s kojima se može izići na tržište i otvoriti nova radna mjesta.

Ocijenio je kako je spomenuti pristup posebno važan za Hrvatsku u kojoj se gospodarstvo temelji na malome i srednjem poduzetništvu, a od svih gospodarskih subjekata 99 posto su mikro, mala i srednja poduzeća, a samo su jedan posto velike tvrtke. Jer, objasnio je, te mikro, male i srednje tvrtke nemaju novca za vlastiti razvoj i nužna im je suradnja sa sveučilištima što pokazuju i najrazvijenija gospodarstva svijeta, budući da 80 posto svih patenata koji pokreću gospodarstvo dolazi upravo sa sveučilišta koja su ekipirana i imaju opremu za istraživanje. Zato je, dodao je Šimpraga, posve logično da čak i velike tvrtke za svoja istraživanja koriste opremu i laboratorije na sveučilištima, odnosno iznajmljuju sveučilišne usluge. Podsjetio je kako je to posebno važno u kontekstu Strategije pametne specijalizacije gdje se, istaknuo je Šimpraga, "otvara mogućnost da dobijemo novih milijardu eura za inovativne projekte i projekte transfera tehnologije".

Zato, ustvrdio je Šimpraga, trebamo investirati u urede za transfer tehnologija i europske projekte na sveučilištima te urede za sveučilišno-gospodarsku suradnju kojih još nema na sveučilištima, jer inače nećemo moći povući novac i Hrvatskoj osigurati gospodarski rast na dulji period.

Rusak: Nužno je redefinirati ulaganja u znanost i obrazovanje

Predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora i članica Kluba zastupnika HSLS-BUZ-NZ Gordana Rusak suglasna je sa Šimpragom, a ocijenila je i kako je nužno redefinirati ulaganja u znanost i obrazovanje ako želimo poticati gospodarski rast u Hrvatskoj. Odnosno, objasnila je, najprije treba povećati ulaganja koja najprije mogu dati pozitivne rezultate, a to je STEM područje (akronim sastavljen od početnih riječi za znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku). Rusak je istaknula kako je dokazano da ta područja imaju veliki utjecaj na gospodarstvo pa smatra kako bi odmah trebala povećati ulaganja upravo u ta područja, na prvome mjestu na razini visokoškolskih ustanova i instituta. Pri tomu, rekla je, to se odnosi na stimuliranje upisivanja nastavničkih zanimanja u STEM području jer, istaknula je, samo kvalitetni nastavnici, a riječ o dosta zahtjevnim studijima, mogu iznjedriti dobre učenike koji će doći na sveučilište i tako bi se taj krug 'zatvorio' na kvalitetan način.

Rusak je ocijenila kako sada nije zadovoljavajuća razina upisa u nastavnička zvanja u STEM području već postoji negativna selekcija jer se traže načini da se, na nešto lakši način, završe takvi zahtjevni studiji, pa tako ima primjera da neki učitelji s pojačanim prirodoslovljem, koji su završili Učiteljski fakultet, mogu predavati predmete iz STEM područja.

Govoreći o smjernicama razvoja obrazovanja i znanosti, Rusak je, među ostalim, istaknula, kako treba razvijati djelotvoran sustav stipendiranja učenika i studenata - osnivanjem zaklada za stipendiranje, poreznim olakšicama za privredne subjekte koji ulažu u fond za stipendiranje ili sami stipendiraju svoje buduće zaposlenike. S tim u vezi, spomenula je kako jedan petina studenata dolazi iz obiteljima u kojima je prosjek primanja 1500 kuna po članu obitelji.

Rusak smatra kako treba racionalizirati broj sveučilišta te usvojiti jasne kriterije napredovanja znanstvenika i nastavnika temeljenih na izvrsnosti kako bi se, rekla je, ujednačili kriteriji napredovanja pa se više ne bi događalo da se na nekim fakultetima napreduje lako, a na drugima je to puno zahtjevniji proces.