U tjednu izbjeglica, koji se u Hrvatskoj obilježava uz razna događanja poput predavanja, izložbi, druženja azilanata s građanima i upoznavanja kuhinja drugih naroda, glavna je vijest najava podizanja četiri metara visoke ograde duž 175 kilometara mađarsko-srpske granice, koja bi trebala onemogućiti ulazak ilegalnih imigranata koji preko poteza Grčka - Makedonija - Srbija pješke stižu do Mađarske. Ta zemlja zanimljiva je kao članica Schengena i put prema sjeveru Europe, ali ove godine zabilježen je i rekordni broj nesretnika koji su zatražili azil u toj zemlji. Prema podacima koje je Eurostat objavio u četvrtak, u Mađarskoj je samo u prva tri mjeseca 2015. azil zatražilo 32.810 ljudi, čime je ta europska zemlja druga po redu iza Njemačke i tamošnjih 73.120 aplikanata.

U međuvremenu je, prema podacima koje u medijima iznose mađarske vlasti, taj broj narastao do preko 50 tisuća. Tijekom prošle godine azil je u Mađarskoj zatražilo preko 40.000 ljudi, međutim, polovica tog broja odnosila se na kosovske Albance koji ne bježe pred ratom nego iz ekonomskih razloga (Kosovari su i u prvom kvartalu ove godine predstavljali etničku skupinu koja je među tražiteljima azila u Europi bila najbrojnija, čak ispred Sirijaca i Afganistanaca).

Nasuprot susjednoj Mađarskoj, Hrvatska je članica EU u kojoj je u prva tri mjeseca azil zatražilo najmanje ljudi - samo njih 40. Međutim, ako se zatvori put u Mađarsku, imigranti će preko Srbije, BiH ili Crne Gore nužno preko Hrvatske krenuti prema Europi. Unatoč svemu tome, kao i unatoč našoj nedavnoj prošlosti, u Hrvatskoj se pitanje izbjeglica tretira kao neka daleka vanjskopolitička vijest koja s nama nema baš nikakve veze.

POČINJE PODIZANJE OGRADE

Iz Bruxellesa su se već mogle čuti kritike na Orbanovu najavu, međutim, treba podsjetiti kako mađarska vlada nije čuvena po poštivanju želja EU, tako da se može očekivati da će već iduće srijede, kako je najavljeno, početi fizički radovi na podizanju ograde.

Na naš upit što će to značiti za Hrvatsku, iz resornog Ministarstva unutarnjih poslova poručili su nam kako su svjesni da će se 'najavljeno podizanje zida ili ograde na granici Mađarske i Srbije zasigurno odraziti i na stanje nezakonitih migracija u RH, iako sličnim projektom Bugarske na granici s Turskom nisu postignuti efekti potpunog presijecanja rute kretanja ilegalnih migranata'.

Granična policija RH planira i provodi mjere na zaštiti državne granice sukladno analizi rizika, što omogućava fleksibilnost i mogućnost pravodobne reakcije na problem, a moguća promjena ruta kretanja jedan je od važnih faktora kod planiranja potrebnih ljudskih resursa i materijalnih sredstava', šturi su u MUP-u.

Prema podacima UNHCR-a, prošla godina bila je rekordna po broju izbjeglica u svijetu - 59,5 milijuna ljudi protjerano je iz svojih domova ratom i nasiljem, što je nezapamćeno još od Drugog svjetskog rata.  U odnosu na godinu ranije, povećanje je to za 8,3 milijuna ljudi. Broj izbjeglica u dramatičnom je porastu još od izbijanja Arapskog proljeća, a u posljednjoj godini potenciran je i ratom u Ukrajini.

Zemlje koje su najopterećenije izbjegličkim valom su Turska i Libanon. U Turskoj je tijekom 2014. bilo smješteno 1,59 milijuna prognanih, uglavnom iz Sirije. U Libanonu su na 1000 stanovnika 232 izbjeglice.

Iako se najveći broj izbjeglica u svijetu nalazi u zemljama u razvoju i izbjeglički pritisak na Europu i njene najjužnije dijelove - Italiju i Grčku - postao je tijekom prošle godine i u prvoj polovici ove nesnošljiv. Kako bi pravednije rasporedila teret, Europska komisija izašla je sa svojim prijedlogom migracijske politike u sklopu kojeg je odredila kvote po kojima bi zemlje članice trebale pravednije rasporediti nesretnike koji se preko Sredozemnog mora dočepaju Europe. Tako bi se olakšao teret i Mađarskoj koja je na pješačkoj ruti koja kreće iz Grčke. Iako je Europska komisija izašla s vrlo neambicioznim planom o zbrinjavanju samo 40.000 onih koji imaju pravo na zaštitu - odnosno onih koji su pobjegli pred nasiljem, a ne lošim ekonomskim stanjem - prijedlog nema podršku u Europskom vijeću. O ranije spomenutom planu zbrinjavanja 20 tisuća Sirijaca iz izbjegličkih kampova u Turskoj i Libanonu, u Europi se prestalo i pričati jer ne postoji nikakva zakonska obveza članica EU da zbrinjavaju izbjeglice iz trećih zemalja.

HRVATSKO LICEMJERJE

Uoči sastanka Europskog vijeća krajem mjeseca, ovog tjedna sastali su se europski ministri unutarnjih poslova koji prijedlogu nisu dali prolaz. Engleska i Danska iskoristile su svoje pravo na izuzeće, istočnoeuropske zemlje plan ne podupiru, neke i zbog tereta zbrinutih izbjeglih Ukrajinaca, a najradikalniji je i opet Orban koji je plan Europske komisije okarakterizirao kao ludost. Plan najviše podupiru oni koji su najpogođeniji - Italija i Grčka te Njemačka koja je najpoželjnija destinacija.
Ni Hrvatska, koja bi po izračunatom planu kvota trebala primiti 747 državljana Sirije i Eritreje, plan nije podržala, iako su ga hrvatski eurozastupnici iz redova socijaldemokrata, pučana i liberala glasno podržavali u Europskom parlamentu.

U isto vrijeme dok se ministar policije Ranko Ostojić prigodno s azilantima družio na Cvjetnom trgu, iz njegova ministarstva objašnjeno nam je kako je Hrvatska suglasna da sve države članice trebaju pokazati veću solidarnost i iznaći modalitete pravednije raspodjele opterećenja, ali smatra da je prijedlog Europske komisije o preraspodjeli na temelju kvota 'potrebno detaljnije analizirati'.  
 
'Europska komisija kao kriterije za redistribucijski ključ predlaže: broj stanovnika (40%), ukupan BDP (40%), broj zahtjeva za azil i broj primljenih izbjeglica na milijun stanovnika u razdoblju od 2010. do 2014, kao i dosadašnju pomoć (10%) i broj nezaposlenih (10%). Hrvatska traži detaljno pojašnjenje izračuna i pojedinih kriterija. Naime, smatramo da su osobito važni kriteriji BDP-a i nezaposlenosti. Pri razmatranju kriterija koji se odnosi na sve ranije napore država članica u zbrinjavanju azilanata i izbjeglica, EK nije uzela u obzir da je Republika Hrvatska tek 2013. godine ušla u EU te nije bila poželjna destinacija za tražitelje azila, stoga je taj kriterij za nas vrlo upitan. Osobito naglašavamo činjenicu kako se pri izračunu kriterija dosadašnjih zbrinjavanja azilanata i izbjeglica mora imati na umu činjenica da je nedavno Hrvatska na svom teritoriju zbrinjavala 1,2 milijuna izbjeglica i interno raseljenih osoba. Dodatno, pri izračunu kriterija ranijih napora potrebno je uzeti u obzir aktivnosti koje države članice poduzimaju u širem kontekstu borbe protiv ilegalnih migracija, poput sudjelovanja u zajedničkim operacijama EU poput Poseidona i Tritona.

Republika Hrvatska inzistira na dodatnim pojašnjenjima EK vezano na određivanja kvota te daljnju razradu samih kriterija za kvote. Svakako je važno napomenuti kako navedena tema nije zaključena, a ministar Ostojić je 13. lipnja u Schengenu o navedenoj temi razgovarao i s gospodinom Swobodom, kao i gospodinom Junckerom', poručeno nam je iz Službe za odnose s javnošću MUP-a.

Ministar Ostojić tijekom druženja s azilantima na Cvjetnom trgu novinarima je pojasnio da Hrvatska ima kapacitet zbrinjavanja oko 600 osoba u sadašnjim prihvatnim centrima.  O nekim dodatnim pripremama i kapacitetima za prihvat ili smještaj, u hrvatskoj javnosti se ne govori.

Ni do sada se nismo proslavili. Od stupanja na snagu Zakona o azilu 2004. godine tek je oko 150 osoba ostvarilo status izbjeglice kroz status azila ili supsidijarne zaštite. Prema Zakonu o azilu, izbjeglice imaju pravo na boravak, smještaj, rad, zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, ali u stvarnosti se susreću s brojnim administrativnim preprekama te predrasudama i rasizmom.

Kofi Annan: Viši zidovi nisu odgovor