PROFITIRAli OD BREXITA

Hrvatska će imati čovjeka više u Bruxellesu i Strasbourgu. Što to, zapravo, znači?

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 25.01.2018 21:23
  • Objavljeno 25.01.2018 u 21:23
Marijana Petir, Dubravka Šuica, Tonino Picula, Biljana Borzan

Marijana Petir, Dubravka Šuica, Tonino Picula, Biljana Borzan

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Europska unija ozbiljno priprema za život poslije Brexita. Naime, prema prijedlogu Odbora za ustavna pitanja Europskog parlamenta, nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije broj hrvatskih europarlamentaraca trebao bi se povećati s 11 na 12. Prijedlog je i da se smanji ukupni broj zastupnika u parlamentu

Ujedinjeno Kraljevstvo ima 73 mjesta u Europskom parlamentu koja će poslije Brexita ostati upražnjena, pa je nužno napraviti novu raspodjelu koja će postati važeća nakon što se službeno i pravno povuče iz Unije. Prijedlog se temelji na trima načelima: poštovanju načela degresivne proporcionalnosti, sprečavanju gubitka mjesta za države članice i minimalnoj preraspodjeli mjesta koja su upražnjena povlačenjem Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a.

U prijedlogu izvjestitelja, nakon što se službeno i pravno završi povlačenje Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a, Parlament bi se smanjio na 699 zastupnika, ne računajući predsjednika. To znači da 51 mjesto ostaje slobodno za moguća buduća proširenja ili se može djelomično koristiti za zajedničku izbornu jedinicu.

Eurozastupnica Dubravka Šuica podsjeća na to da je Hrvatska 2013. godine prilikom ulaska u Europsku uniju imala 12 zastupnika, ali nakon što je Lisabonski sporazum stupio na snagu, došlo je do raspodjele pa smo izgubili jednoga i pali na 11 zastupnika.

Šuica: Prijedlog će proći glatko 

Na upit jesmo li onda bili godinama zakinuti Šuica kaže da smo se vratili na ono što nam pripada po broju stanovnika. 'Bilo je kako je bilo, Europa je sazdana od solidarnosti i morate tako djelovati, a takve promjene ovise o malim detaljima', kaže Šuica za tportal.

>>> Europa ozbiljno kreće u borbu protiv dezinformacija iz Rusije

Sljedeći korak prema konačnoj odluci je glasovanje na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u veljači u Strasbourgu i nakon toga potvrda Europskog vijeća, u kojem zemlje predstavljaju najviši državni čelnici, premijeri i predsjednici.

Šuica ne vjeruje da će biti otpora prijedlogu jer je već dugo u proceduri i svi su manje-više suglasni. Ali, naglašava, sve ovisi o ishodu Brexita.

Inauguracija hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu

Izvor: Reuters / Autor: reuters

Europarlamentarka Biljana Borzan također smatra da bi za Hrvatsku bilo fenomenalno da dobije još jednog zastupnika u Europskom parlamentu.

Borzan: Bit će političkih natezanja 

'Intencija je da se dijalog Europskog parlamenta i Europskog vijeća završi što prije kako bi države kojima se poput Hrvatske mijenja broj zastupnika mogle na vrijeme prilagoditi izborne zakone', objašnjava Borzan te, za razliku od Šuice, očekuje politička natezanja oko finalnog dogovora i ne smatra sve gotovim.

'Uvijek ima otpora kad se događaju promjene, svatko nateže na svoju stranu. Ipak, u Parlamentu smo uspjeli zauzeti neku zajedničku poziciju, a sad ćemo vidjeti kako će to teći u komunikaciji s Vijećem', kaže nam Borzan, dodajući da ovaj izračun mjesta u Europskom parlamentu, srećom, favorizira manje zemlje poput naše jer imamo jednog zastupnika na puno manji broj stanovnika. Njemačka, recimo, sada dobije jednog zastupnika na tek 854 tisuće stanovnika, a Hrvatska na 380 tisuća, dok Slovenija dobije zastupnika već za svakih 258 tisuća stanovnika.

Biljana Borzan

Biljana Borzan

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Mathieu Cugnot

Dodatni zastupnik dobra je vijest i za one koji se kandidiraju na izborima jer će biti potrebno osvojiti manje glasova za mandat. Ne treba posebno podsjećati da se radi o atraktivnom radnom mjestu s kojeg je i Andrej Plenković otišao na mjesto premijera.

Što se tiče pitanja zajedničke izborne jedinice, izvjestitelji naglašavaju da ga se treba riješiti u okviru reforme izbornog zakona EU-a. U svojoj rezoluciji 11. studenoga 2015. o reformi izbornog zakona Europske unije Europski parlament istaknuo je mogućnost osnivanja zajedničke izborne jedinice u kojoj bi kandidati za predsjednika Komisije bili nositelji izbornih lista svake političke grupacije.

Prijedlog preraspodjele broja zastupnika u Europskom parlamentu nakon Brexita

Prijedlog preraspodjele broja zastupnika u Europskom parlamentu nakon Brexita

Izvor: Europski parlament / Autor: Neven Bučević

Stoga, nakon što se donese pravna osnova, za buduće izbore trebalo bi razmatrati stvaranje zajedničke izborne jedinice i odvajanje udjela mjesta u Parlamentu u tu svrhu.

Prema ugovoru o Europskoj uniji, broj predstavnika građana Unije ne smije biti veći od 750, ne računajući predsjednika, i zastupljenost građana treba biti degresivno proporcionalna, a minimalni prag je šest članova iz svake države članice, te da se nijednoj državi članici ne dodjeljuje više od 96 mjesta.

Ako datum na koji povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije postane pravno važeće pada nakon izbora za Europski parlament 2019., svaka predmetna država članica određuje osobe koje će popuniti dodatna mjesta nastala razlikom između broja mjesta dodijeljenih toj državi članici i popunit će se naknadno na temelju rezultata izbora za Europski parlament 2019.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!