Pozivajući se na iskustva Grčke i Španjolske, demograf Tado Jurić, navodi kako je realno očekivati da će 10 do 15 osoba koji su napustili Hrvatski dugoročno se vratiti u domovinu
U protekle tri godine, 30 tisuća ljudi se vratilo u Hrvatsku iz inozemstva, najviše iz Njemačke u Zagreb, Slavoniju i Splitsko-dalmatinsku županiju. K tome prevladavaju mlade obitelji s djecom, a kvaliteta života, sigurnost i želja odgajanje djece 'u okruženju bližem hrvatskim vrijednostima', ključni su razlozi povratka.
Dok država povratnicima nudi niz poticaja, demograf Tado Jurić naveo je za RTL da Hrvatska ulazi u novu fazu migracijskog ciklusa. Migracija za Hrvatsku više nije jednosmjerni proces te je to tipičan obrazac za zemlje koje su imale intenzivnu fazu emigracije nakon integracije u Europsku uniju. No, poticaji nisu dovoljni.
'Ključna teza koju dokazujem u knjizi Suvremene migracije i opstanak nacije jest da migracijske odluke nisu primarno vođene jednokratnim financijskim poticajima, nego percepcijom dugoročne stabilnosti. Najvažniji faktori su: stabilnost institucionalnog okvira, profesionalne perspektive, dostupnost stanovanja, administrativna predvidljivost i dugoročna društvena sigurnost. Povratak nije samo fizički čin dolaska, nego proces reintegracije. Upravo zato Ministarstvo demografije i useljeništva i ministar Šipić, čiji sam savjetnik za migracije razvija cjeloviti Plan povratka, koji ima za cilj smanjiti institucionalne prepreke i povećati dugoročnu stabilnost povratnika', naveo je Jurić, prenosi net.hr.
vezane vijesti
Struktura je ključna
U povratku stanovništva, navodi demograf, struktura je ključna. Tadić ističe važnost povratka studentske i visokoobrazovane populacije koja donosi socijalni i ljudski kapital.
'Upravo ta skupina ima najveći dugoročni razvojni potencijal. Opseg povratka prvenstveno ovisi o percepciji institucionalne stabilnosti, profesionalnih perspektiva i dugoročne društvene sigurnosti. Povratak dakle nije rezultat pojedinačnih mjera, nego rezultat povjerenja u dugoročnu održivost života u zemlji', istaknuo je Jurić.
Dodao je i da 'digitalni demografski podaci', koji uključuju pretrage oko povratka, zapošljavanja i nekretnine. Oni pokazuju rast interesa za povratak, a često rezultiraju i stvarnim povratkom. Međutim, Jurić je pozvao na oprez .
'Važno je naglasiti da povratak neće biti automatski niti masovan. Iskustva zemalja poput Španjolske, Grčke i Italije pokazuju da se dugoročno vraća najčešće između 10 i 15 posto iseljenika. To predstavlja realističan okvir i za Hrvatsku', ustvrdio je Jurić.
