Hrelja je na konferenciji za novinare ocijenio i kako su tvrdnje prema kojima hrvatski građani imaju svega 30 godina radnog staža „manipulacija statističkim podacima“.

„Iz podataka o radnom stažu izbačeni su podaci o umirovljenicima koji imaju mirovinu po međunarodnim sporazumima. To znači da osim radnog staža u Hrvatskoj imaju i radnog staža u drugim zemljama što podiže prosjek godina staža. Pravi ministar bi trebao gledati efekte 20 godina provođenja mirovinske reforme i podizanja dobne granice na 65 godina i izjednačavanje starosne dobi muškaraca i žena za odlazak u mirovinu“, rekao je Hrelja.

Naveo je kako je 42 tisuće umirovljenika koji su prošle godine otišli u mirovinu imali su prosjek staža od 34 godine i četiri mjeseca što je, ustvrdio je „sasvim blizu prosjeka Europske unije“.

„U kategoriji starosnih mirovina, dakle onih koji su otišli u mirovinu poslije navršene 65 godine života ima i onih koji imaju dvije ili čak tri mirovine, primjerice mirovinu za 16 godina rada u Hrvatskoj i autonomnu mirovinu, i samo taj staž je u obračunu, a nigdje nije prikazan njihov staž  primjerice iz Njemačke. Statistike su vrlo neprecizne i njima se manipulira“, naglasio je Hrelja.

Ocijenio je kako se na taj način ministar Pavić suprotstavlja inicijativi sindikata i pokriva „ono što je najgore u mirovinskoj reformi, a to je rigidno kažnjavanje onih koji idu u prijevremenu mirovinu smanjenjem mirovine od 0,3 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu“.

„To je doživotna penalizacija koja generira siromaštvo među hrvatskim umirovljenicima“, zaključio je Hrelja.