poklopio bernardića

Ministar Pavić otkrio što će se dogoditi ako referendum '67 je previše' prođe

  • Autor: V. P. P.
  • Zadnja izmjena 28.04.2019 21:28
  • Objavljeno 28.04.2019 u 21:28
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Zarko Basic/PIXSELL

Odlazak u punu mirovinu sa 67 godina ideja je ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića te od nje ne odustaje, što je sindikate ponukalo na pokretanje referenduma i tim povodom započeli su inicijativu '67 je previše' i do 11. svibnja radit će na prikupljanju potrebnih potpisa kako bi građani dobili priliku sami odlučiti žele li tako kasno u mirovinu ili ne žele

'Ono što svakako treba reći je da referendum jest demokratsko pravo, ali rad do 67 godina nije novost, postoji od kraja 2013., već pet i pol godina. Vidjeli smo da je gospodin Bernardić glasao za to prije pet i pol godina, a sad je dao potpis i ispričao se zbog toga. Možda će se ispričati za cijeli Milanovićev mandat', kazao je ministar Pavić za RTL pa se osvrnuo na odluku Crkve da se na njenom posjedu ne smiju prikupljati potpisi:

'Vlada nikome ne brani, ne utječe ili nalaže da prikuplja potpise, u to ne bih ulazio. Ali, ono što želim naglasiti jest da neće svi raditi do 67. godine. Postoji institut dugotrajnog osiguranika i oni koji ulaze mladi na tržište rada nakon 41 godine mogu u mirovinu. Danas je takvih sve više zbog nedostatka radne snage. Oni će moći u mirovinu sa 60 godina, a oni koji studiraju će moći u prosjeku sa 65. Samo 20 posto hrvatskih umirovljenika ima 40 godina radnog staža, a prosjek je 30,2 mjeseca, dok je u Europi prosjek 35 i u Njemačkoj 37 godina. Ono što vidimo, oni koji su bili duže na tržištu rada imaju prosječnu mirovinu 4500 kuna. Prema tome, išli smo prema cilju da ljudi ostaju dulje na tržištu rada i da čim skupe 41 godinu mogu u mirovinu.

Ipak, sindikati se protive tome i dojam je da rade dobar posao za sve one kojima idu u prilog, dok su vlade s radničkim pravima ipak imale propuste.

  • +9
  • +6

Marko Pavić o reformi mirovinskog sustava

Izvor: Pixsell / Autor: Matija Habljak/PIXSELL

'Svakako, idemo prema tome da se može povećati plaća i više od 800 kuna u prosjeku, koliko se povećala. Minimalna se plaća povećala na 3000 kuna i nikad nisam rekao da je to dovoljno za normalan život već da time osiguravamo dostojanstveniji život. Prošle vlade su povećavale plaće za 11 kuna', ističe ministar i navodi da će se minimalna plaća možda dizati nakon analize na kraju godine.

'Sve agencije govore, kao i Europska komisija, da je ovo dobra reforma. I ekonomski analitičari govore da ako referendum prođe, rezultat će biti smanjenje mirovina ili zaduživanje. Izračunali smo koliko to košta, 45 milijardi kuna do 2040., što će imati na efekt pet do sedam posto manjih mirovine ili kredit i zaduživanje građana', naglasio je na kraju ministar rada i mirovinskog sustava.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!