Izbijanje rata Izraela i Irana izazvalo je šokove na tržištima energenata, posebno nafte. Je li strah prenaglašen, kako se ponaša tržište te što nas očekuje u sljedećem razdoblju
Stručnjak za energetiku Davor Štern, istaknuo je kako o daljnji rast cijene energenata ovisi o nastavku rata. 'Mislim da to ovisi o tome kakav će biti nastavak rada. Ako dođe do ostvarivanja iranske prijetnje o zatvaranju Hormuškog tjesnaca, tada bi moglo doći do povećanja cijena neslućenih visina', rekao je Štern gostujući u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog'.
Prisjetio je kako je zadnja takva prijetnja, koju je Iran izrekao 1998. godine, rezultirala je cijenom nafte od 140 dolara po barelu u IV. kvartalu iste godine.
'Danas je nezamislivo da dođe do nečeg takvog. Sve ovisi o tome što će se događati u tom tjesnacu koji je vrlo uzak, plovidbeno je širok svega tri kilometra i svaka raketa iz tog područja može doći do broda', kazao je.
vezane vijesti
Kada je zemlja u velikoj krizi, pribjegava se tome
Odgovarajući na pitanje bi li takva situacija najviše štetila upravo Iranu, ukazao je na povijesni primjer kada su Rusi palili Moskvu za vrijeme Napoleonovih osvajanja kada im je to strateški odgovaralo, podsjetio je.
'Kada se zemlja nalazi u velikoj krizi, pribjegava se takvim aktivnostima, koje štete zemlji, ali isto tako mogu odvratiti neprijateljske aktivnosti', ustvrdio je.
'Sve zemlje u okruženju mogle bi biti pogođene. Nema alternativnih globalnih pravaca. Iz tog područja dolazi 25 posto svjetskih količina nafte. Kada se tako velik dio izuzme s tržišta, to dovodi do velikih poremećaja', kazao je.
Luka Brkić, profesor međunarodne političke ekonomije na Sveučilištu Libertas, istaknuo je da ne postoji tržište u pravom smislu riječi kada se radi o energentima.
Kod trgovine nafte nema tržišta
'Ja bih se pokušao referirati na riječ tržište. Mislim da od tržišta jako malo ostaje. Mi se na to referiramo, pokušavamo predviđati i to je logično. Međutim, to je vrlo dvojbeno. Kada je riječ o trgovini naftom, nemate tržište nego karteliziranu trgovinu', rekao je.
'Tu ponuda i potražnja ne igra značajnu ulogu. Druga stvar, financijska tržišta i financijalizacija roba, jedna je od najodgovornijih pojavnosti za destabilizaciju tržišta posljednjih nekoliko desetljeća. Na burzama se jako puno špekulira i puno je drastičnih padova. Također, potvrđeno je da ne postoji savršeno funkcioniranje financijskih tržišta, kako tvrdi teorija', kazao je.
Ustvrdio je kako "tržišta pretjerano reagiraju" te da je to "nešto što je svojstveno njima, bez obzira čime se trguje".
'To je problem s aspekta stabilnosti, sigurnosti i opskrbnih lanaca. Pokušavamo popraviti sustav takav kakav je, ali mislim da ga je potrebno korjenito mijenjati. On je odigrao svoju ulogu. Kapitalistički sustav proizvodnje nije isti danas kao što je bio prije, niti će u budućnosti biti onakav kakav je danas. Ako netko u Bijeloj kući kihne, a onda zbog toga imate globalni problem, meni se čini da onda nešto nije u redu s poretkom', dodao je.
