BITKA ZA SLOBODU

Hong Kong gori već dva mjeseca: Što se zapravo događa i hoće li uskoro doći do konačnog obračuna?

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 07.08.2019 17:59
  • Objavljeno 07.08.2019 u 17:59
Prosvjedi u Hong Kongu traju već dva mjeseca

Prosvjedi u Hong Kongu traju već dva mjeseca

Izvor: Profimedia / Autor: N. N.

Intenzitet velikih prosvjeda koji od 9. lipnja potresaju Hong Kong, posljednjih dana dodatno je eskalirao, a službeni Peking sve više počinje gubiti strpljenje i otvoreno prijetiti silom dok grad tone u nered i prijeti mu kolaps

Kina je u utorak izdala snažno upozorenje prosvjednicima u Hong Kongu kazavši kako će im se njihovi pokušaji "igranja s vatrom obiti o glavu". Glasnogovornik kineskog ureda za Hong Kong rekao je prosvjednicima da "ne podcjenjuju čvrste odluke centralne vlade". Krajem srpnja zabilježeno gomilane vojske na granici zorno pokazuje intencije središnjih kineskih vlasti. Međutim prodemokratski prosvjednici ne odustaju, najavljuju nove aktivnosti i sve više radikaliziraju svoje djelovanje.

U korijenu sukoba je načelo 'jedna zemlja, dva sustava', obećanja pod kojim je Kina preuzela Hong Kong (i Macao) i njime upravlja već više od 20 godina. Hong Kong je postao posebnom upravnom regijom Kine 1997., kada je istekao 99-godišnji najam dijela područja Velikoj Britaniji.

Nakon dolaska na vlast 1947. kineski komunisti nisu priznavali britansku kolonijalnu upravu u Hong Kongu. Uslijedili su višegodišnji pregovori, a 1984. je dogovoreno da Hong Kong nakon okončanja britanske uprave (1. srpnja 1997). postane posebno administrativno područje Kine uz kinesko jamstvo da će 50 godina zadržati njegov kapitalistički gospodarski sustav, građanske slobode i neovisnost pravosuđa prema načelu koje se naziva 'jedna zemlja, dva sustava'.

Teritorij je sačuvao i svoju valutu (hongkonški dolar), kao i slobodu tiska.

Pošto je Hong Kong tijekom godina postao otvoreno društvo stanovnici očekuju da će i dalje uživati u takvom načinu života i dosegnutim pravima. Međutim posljednjih 20 godina od kada je Kina preuzela Hong Kong počelo je i nagrizanje sloboda. Pod pritiskom su novinari, medijski djelatnici i osobe koje izražavaju kritička i prodemokratska stajališta, a bilo je i slučajeva misterioznih nestanaka osoba nesklonih Kini.

U posljednjih nekoliko godina u hongkonškim medijima sve je primjetnija autocenzura kad je riječ o temama koje se odnose na kontinentalnu Kinu, što je potvrđeno anketama i izvješćima Udruge novinara Hong Konga.

  • +3

Prosvjed u Hong Kongu

Izvor: Profimedia / Autor: N. N.

Kap koja je prelila čašu strpljenja stanovništva u Hong Kongu u ponašanju Kine prema njihovom autonomnom statusu pokušaj je da se progura zakon o ekstradiciji prema kojem bi bilo moguće da se stanovnici izruče pred sudove u Kini. Demonstranti strahuju da bi zakon mogao staviti Hong Kong pod veću kontrolu Pekinga, jer, prema zakonu, stanovnici Hong Konga mogli bi biti upućivani u Kinu na suđenje. Veliki dio javnosti smatra da suđenja u Kini ne bi bila pravedna i da bi to potkopalo pravosudnu neovisnost teritorija te izložilo ljude opasnostima političkih optužnica.

Zakon bi u konačnici mogao naštetiti vladavini prava u Hong Kongu i njegovoj međunarodnoj reputaciji kao azijskog financijskog centra.

Od zakona se u međuvremenu nominalno odustalo, no prosvjednici traže njegovo potpuno povlačenje i ostavku upraviteljice Hong Konga Carrie Lam, koja se smatra propekinškim političarem. Njihovi zahtjevi su se proširili i na zadržavanje demokratskih stečevina i sloboda poput slobode govora i neovisnosti sudstva.

No iako prosvjednici Kinu vide kao nedemokratsku silu, ni Hong Kongu nema slobodne i demokratske izbore. Glavni upravitelj i Zakonodavno vijeće biraju se na ne baš demokratski način, za što nije kriva samo Kina već i britanska kolonijalna uprava prije 1997.

  • +8
  • +5

Prosvjedi u Hong Kongu

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Upravitelja bira izborni elektorat, a potvrđuje ga kineska vlada. Elektorat se sastoji od samo 1200 ljudi koje se bira po društvenim staležima, a zakonodavno vijeće ima 70 zastupnika od kojih birači odabiru tek njih polovicu. Ostatak popunjavaju poslovni ljudi koji su često bliski Pekingu.

Lam je postala upraviteljicom Hong Konga osvojivši 777 glasova od 1194 člana elektorata kojim dominiraju pekinški lojalisti. To su bili prvi hongkonški izbori nakon prosvjeda 2014. godine.

Prije pet godina zbog toga je u Hong Kongu nastao prodemokratski Pokret kišobrana u kojem su politički aktivisti zahtijevali uvođenje prave demokracije u Hong Kong, ali nisu uspjeli. Osnovni principi za koje su se zalagali, a to je prije svega status područja u odnosu na Kinu i sudbina koju će baštiniti nakon što 2047. istekne postojeći ustav prelamaju se i u novim prosvjedima.

Nemiri u Hong Kongu najveći izazov i za kineskog predsjednika Xija Jinpinga otkako je preuzeo dužnost 2012., a odvijaju se u vrijeme kada je Kina u sve ozbiljnijem trgovinskom ratu s SAD-om te se susreće sa slabljenjem gospodarstva u politički osjetljivom trenutku.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!