'Jako sam razočaran Putinom. Samo kažem da ne mislim da želi stati, i to je loše', poručio je prošli tjedan, nakon razgovora s ruskim predsjednikom Donald Trump, a izgleda je konačno počeo shvaćati ono na što ga upozoravaju i europski lideri, kao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Putin po svemu sudeći ne želi mir, a Trump već sprema odgovor da bi ga natjerao da porazmisli o tome. Američki predsjednik navodno je dao zeleno svjetlo za nove sankcije Rusiji, odnosno zakon kojim bi omogućio visoke carine državama što uvoze rusku energiju te sekundarne sankcije protiv stranih tvrtki koje pomažu ruskoj proizvodnji. No, iako se odlučio na dodatan pritisak, pitanje je je li posve digao ruke od Putina, s obzirom na to da ima ovlast odgoditi sankcije dva puta u razdoblju po 180 dana.

Trump izgubio pola godine?

Odnos Trumpa i Putina odnos je uspona i padova, kaže za tportal vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.

'To je najbolji kratki opis tog odnosa te on u principu počiva na Trumpovu odnosu prema Putinu, ne previše na obostranom, jer čini se da Putin nije dao ništa Trumpu, pa možemo reći da se na neki način izvukao. Vidjeli smo da je u utorak bio najveći dosad napad na Ukrajinu i pokazuje se da im je jako bitna protuzračna obrana, pogotovo ona koju isključivo SAD može pružiti Ukrajini. To su odavno jasne stvari i kada je Trump preuzeo kormilo, bilo je jasno o čemu Ukrajina ovisi. Ako to sad postaje jasno i Trumpu, onda smo izgubili pola godine da mu postane jasno. To nije puno vremena koliko dramatično izgleda s obzirom na Trumpove promjene političkog raspoloženja', kaže Avdagić.

Po pitanju sankcija Trump je dosta oprezan, dodaje Avdagić, naglasivši da nije moguće jasno znati je li on odustao od Rusije. Tu je, daje do znanja, i pitanje koji su njegovi interesi.

'Mogli smo čuti poruke iz Rusije da imaju puno više minerala nego što ih ima Ukrajina. To se govorilo prije postizanja ovog sporazuma s Ukrajinom, a on je na snazi sad već neko vrijeme. Pitanje ruskoga mineralnog bogatstva može biti istina. To bi, naravno, značilo ukidanje sankcija Rusima da bi se tako nešto moglo dogovarati i eksploatirati. Vjerojatno je Rusija spremna razgovarati o Sjevernom toku kao nečemu što bi mogle preuzeti američke kompanije. Međutim nije tu SAD sam, tu su i europski partneri koji zapravo djelomično upravljaju čitavom ovom kriznom situacijom, stavljajući do znanja da ne mogu i neće prihvatiti to da se Rusiju jednostrano vrati u međunarodnu zajednicu, a da pritom njezina agresija na Ukrajinu ništa ne znači', poručuje Avdagić, kazavši da Europa ima drugačiju percepciju ove priče.

Moskva suzdržana

Unatoč Trumpovim upozorenjima Rusiji i najavama sankcija, Moskva zasad tek šturo odgovara na njegove izjave. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je na pitanje o Trumpovim kritikama na račun Putina u srijedu kazao da je Moskva 'mirna' te da će nastaviti pokušavati popraviti 'pokvarene' američko-ruske odnose. 'Poprilično smo mirni što se toga tiče', kratko je rekao.

'Očekujemo da ćemo nastaviti dijalog s Washingtonom i s našom linijom popravljanja pokvarenih bilateralnih odnosa', dodao je.

'Oni će prilično oprezno odgovarati na to. I sam Trump rekao je da je Putin u razgovorima jako slatkorječiv i ugodan. Što se tiče Moskve, oni su tu dobro odigrali neke svoje karte. S druge strane, u nekakvim širim geopolitičkim odnosima treba percipirati to da su Iran i Rusija potpisali sporazum. Međutim tijekom nedavnih izraelskih napada Iran nije primio potporu. Čak je i ta reakcija Rusije zapravo prilično zakasnila i došla je kada je tzv. 12-dnevni rat praktično bio gotov. I to može biti nešto što se prepoznaje u Washingtonu kao nekakav signal Moskve', napominje Avdagić.

Ukrajina poput Cipra?

Odnose Trumpa i Putina naš je sugovornik usporedio s tangom.

'Taj tango igraju dvije dijametralno suprotne osobe. Trump se prepoznaje u diktatorima, ali on nema ništa slično s njima. Ali opet se odvija nekakva osobna dinamika. Vjerojatno je Trump mislio da može postići nešto s Putinom, a vjerojatno je tu bilo i jako puno posrednika koji su obećavali to. Realnost je vrlo kompleksna. Ono što već dugo govorim, a za Kremlj je to temeljno pitanje - osvojeni teritoriji Ukrajine za Rusiju su dio njihova ustavno-pravnog poretka. Možemo reći da to ne priznajemo, ali nema šanse da Moskva samo tako odustane od toga. Jedino realno rješenje moglo bi se temeljiti na onome kako je zapravo u fazu nekakvog privremeno-trajnog mira dospio Cipar. Na tom primjeru pokazuje se da možete biti trajno podijeljeni, da ta podjela nije međunarodno priznata, a da opet možete postati čak i članica EU-a. To je jedino što je realno moguće, a za to, kao što vidimo, morao bi postojati snažan pritisak. Pritom se onda ne bi tražilo ni od Rusije da prizna Ukrajini njezin puni suverenitet, a očigledno se ne bi tražilo ni od Ukrajine da prizna Rusiji suverenitet nad svojim brutalno osvojenim dijelovima', kaže Avdagić.

'Novi paket sankcija ozbiljno izgleda'

Naš sugovornik uvjeren je da će se Trump i Putin još telefonski čuti.

'Pitanje je hoće li doći do njihova susreta. Mislim da bi na to bio spremniji Trump jer ne mora slušati nikoga, a Rusi će tražiti da do tog sastanka stvari budu riješene. Putin se neće prepuštati pritisku na kakav je naučio funkcionirati Trump. Naime on zna i priprijetiti, a možda želi napraviti to i u ovom slučaju, ali neće mu dati priliku da to učini uživo i da ga iznenadi. Trump, ako zaista želi postići nešto, morat će pritisnuti Rusiju. Ovaj novi paket sankcija izgleda vrlo ozbiljno, no pitanje je kako će to funkcionirati i hoće li se ponovno odgađati. Tu je i dalje opcija SWIFT-a, a on se može jednostavno u potpunosti ukinuti za sve subjekte vezane s Rusijom. To je bila ta tzv. nuklearna opcija i razmatrala se na početku rata pa je djelomično uvođena, no nikad posve. Nisam siguran koliko će Trumpu pomoći ove nove mjere jer će zapravo opet biti uvjetovane i imaju mogućnost odgode od 180 dana. Tih 180 dana bit će strašno razdoblje za Ukrajinu ako se sve to tako nastavi. Jer i dalje ne vidimo nekakve promjene u ruskom društvu, a ono je očigledno u potpunosti slomljeno i ne želi pružati otpor. Uostalom, kad slušaju to da se i moćnici ubijaju, naravno da su tamo svi zaplašeni, pogotovo oni koji nisu primorani biti na prvoj crti i riskirati svoj život za teritorij u Ukrajini', zaključuje Avdagić.