Bosna i Hercegovina u nedjelju izlazi na izbore, u subotu je na snazi izborna šutnja, a reporteri HRT-a Tamara Marković i Marko Mikulić, javili su se iz Sarajeva i Mostara ususret događaja koji će nadzirati veliki broj domaćih i međunarodnih povjerenstava.

'Građani BiH u posljednjih su mjesec dana bili zatrpani predizbornim obećanjima, političkim porukama u kojima su uglavnom dominirale nacionalne teme i siromašnim političkim programima koji ne odgovaraju na ono ključno pitanje, a to je kako poboljšati život građana ove zemlje. Možda najzorniji prikaz koji je obilježio ovu predizbornu kampanju su prazni televizijski studiji. Naime, većina kandidata se nije odazivala na televizijska sučeljavanja sa svojim protukandidatima i sa svojim izazivačima, tako da u BiH u ovoj kampanji nema nekog dijaloga. Uglavnom je riječ o monologu, i to najviše na društvenim mrežama', rekla je novinarka Marković.

Na tom tragu, predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva, Jovan Kalaba, naveo je da su nove tehnologija evidentiranja rezultata glasanja te identifikacije birača, unatoč izazovima, uspješno implementirani. U međuvremenu, zaprimili su 774 prigovora i žalbi.

'Od čega najviše za preuranjenu izbornu kampanju (466), zloupotrebu javnih resursa (9), zloupotreba djece (49 prigovora), govor mržnje (28 prigovora). S obzirom na to da na ovim izborima prvi put koristimo nove tehnologije, molimo birače za strpljenje i suradnju na biračkim mjestima. Izazov je bio u kratkom roku obučiti tisuće članova biračkih odbora, operatera i tehničara za rukovanje novom opremom. Pred nama su izazovi i na izborni dan, moguće su i određene teškoće, ali smo poduzeli sve da ih maksimalno brzo prevladamo', naveo je Kalaba.

Šef europske delegacije: BiH propustila priliku za velike iskorake

Upravo su te tehnologije najveća novost jer će se biračima sada identitet provjeriti otiskom prsta, a glasački listići će se brojati strojevima na 5200 biračkih mjesta. Cilj je time izbjeći prijevare dok je izborno ozračje prožeto međunacionalnim napetostima te političkim sukobima koji su rezultirali blokadom europskih integracija i stotinama milijuna eura od EU koje su bile namijenjene potpori reformi.

Luigi Soreca, šef delegacije Europske unije u BiH i sam se osvrnuo na te probleme pozvavši građane da na izborima izaberu vlast koja može provesti europske integracije.

'Razlozi sporog napretka su dobro poznati. Nažalost, Bosna i Hercegovina nije iskoristila priliku da napravi velike iskorake u trenutku kada je proširenje jedan od glavnih prioriteta EU. Europska komisija će sljedećeg tjedna predstaviti smjernice za pristupanje za one zemlje koje su ostvarile najveći napredak na putu ka članstvu. Za veliko je žaljenje što Bosna i Hercegovina nije među njima', rekao je Soreca.

16 hrvatskih stranaka

Što se tiče hrvatskih birača, veliko je pitanje hoće li ovoga puta uspjeti svojeg predstavnika u tročlanom predsjedništvu bez preglasavanja Hrvata.

Od 16 stranaka s 'hrvatskim prefiksom' Dio njih stao je uz Darijanu Filipović, kandidatkinju stranke HDZ BiH, dok je drugi dio uz Zdenka Lučića, neovisnog kandidata iza kojeg stoji blok okupljen oko HDZ-a 1990.

Tu je i Slaven Kovačević koji kao nasljednik Željka Komšića računa na potporu bošnjačkih birača.

Kod Bošnjaka, glavna utrka će se voditi između sadašnjeg predsjedatelja državnog vrha Denisa Bećirovića, kojeg ankete favoriziraju te čelnika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića. Što se tiče srpskih političara, uvjerljivu prednost trenutno ima aktualna srpska predstavnica u predsjedništvu, Željka Cvijanović.