POLANČEC O TUŽBAMA

Hladnije u stanovima, država se ograđuje od štete

Stanarka iz novozagrebačkog naselja Zapruđe

Stanarka iz novozagrebačkog naselja Zapruđe

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Cropix

Fotoagencija Cropix u opisu uz fotografiju Zagrepčanke uz radijator navela je da je zbog nestašice energenata za grijanje smanjeno grijanje kućanstvima s prosječnih 23-24 stupnja Celzija smanjeno na 20 stupnjeva, te su se građani morali dodatno zagrijavati dekama

ZAGREB - U vezi s najavama o mogućoj dobavi plina iz sjeverne Afrike, odnosno Alžira i Libije, potpredsjednik Vlade Damir Polančec rekao je u Dnevniku HTV-a da je s obzirom na kapacitete dobavnih pravaca, plinovoda, realno očekivati da bi to bila količina od milijun i pol metara prostornih dnevno i da više od toga ne bismo mogli povući.

"Vjerujem da ćemo u nedjelju odnosno u ponedjeljak dobiti informaciju o tome postoji li kakva količina plina koju bismo eventualno mogli kupiti. Tek potom, vrijedi razmišljati o formiranju ekipe koja bi otišla na pregovore", dodao je za HTV.

Odgovarajući na pitanje što ako neka tvrtka odluči zbog nestašice plina tužiti državu za naknadu štete, Polančec je rekao da država nema ništa s tim, dodajući da neki distributeri nisu imali adekvatno pripremljenu kategorizaciju svojih kupaca. "Ne isključujem mogućnost da poneki kupci možda nađu neko rješenje sa svojim distributerom na čiju su mrežu priključeni i s tim država nema ništa", rekao je Polančec za Dnevnik Nove TV.

Dodao je kako neki od 37 distributera u Hrvatskoj nisu imali adekvatno pripremljenu kategorizaciju svojih kupaca niti sve informacije o tome koji njihovi kupci imaju alternativna goriva i mogućnost prelaska na neki drugi energent. "Otud možda zbrka", kazao je Polančec zamoljen da komentira prosvjedno pismo poslodavaca koji negoduju pitajući se tko se i po kojim kriterijima iskapča.

"Zbrajat ćemo štete onda kada otklonimo opasnosti", odgovorio je Polančec na pitanje o tome zna li se kolike su štete zbog nestašice plina.

Preporuke Bruxellesa očito se pozorno prate i u Ini, gdje još nisu donijeli odluku o tome hoće li podnijeti tužbu, piše Jutarnji list

'S obzirom na to da je problem obustave isporuke ruskoga plina dio problema na europskoj razini, Ina će se ponašati kao i ostali europski subjekti pogođeni krizom', stoji u odgovoru Ine na upit Jutarnjeg plina. Inino će ponašanje, dakle, u velikoj mjeri ovisiti o koracima koje će poduzeti ostale europske kompanije. To je, tvrde u Ini, i razlog zbog kojeg još nije donesena odluka hoće li se podnositi tužba ili ne, pa se ona još razmatra.

Ipak, čini se da su argumenti protiv tužbe trenutačno jači od onih za nju. Prije svega, još je teško reći koga bi trebalo tužiti - ruski Gazprom ili ukrajinski Naftogaz - s obzirom na to da Rusi i Ukrajinci krivnju već danima prebacuju jedni na druge. Nadalje, postavlja se i pitanje kojoj bi sudskoj instanci trebalo podnijeti tužbu te koliko bi dugo cijeli proces trajao i koštao. Protiv eventualne Inine tužbe govori i dosadašnja dobra suradnja s Gazpromom te energetska ovisnost Hrvatske o Rusiji.

U Hrvatsku ni danas nije počeo stizati ruski plin pa je plinska kriza nastavljena punim intenzitetom, uz istodobno iskapčanje velikih potrošača. Zzalihe plina u skladištu u Okolima smanjile su se na oko 335 milijuna kubičnih metara. Procjenjuje se da će novi interventni uvoz biti nužan jer je za dolazak plina iz Sibira do Hrvatske, čak ako bi Rusi i Ukrajinci odmah odvrnuli ventile, potrebno 66 sati.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi