SABOR O NOVINSKOJ AGENCIJI

Hini treba pomoći financijski i kadrovski

  • Autor: Hina/tportal.hr
  • Zadnja izmjena 26.04.2012 16:14
  • Objavljeno 26.04.2012 u 14:55
Petar Baranović i Goran Beus Richembergh

Petar Baranović i Goran Beus Richembergh

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Saborska većina i oporba usuglasili su se danas da je Hina potrebna Hrvatskoj kao javni servis objektivnih i točnih informacija te da Hini država treba pomoći da prevlada financijske poteškoće u kojima se nalazi, ali ne slažu se oko zaključka da se ne prihvati izvješće Hininog Upravnog vijeća te razriješi ravnateljica Hine i imenuje vršitelj dužnosti ravnatelja, što predlaže vladajuća većina, jer kako ističu, saborski Odbor ne može razrješavati ravnatelja Hine.

Nenad Stazić je u ime SDP-a rekao kako je Hini vjerojatno potrebno novo Upravno vijeće i novi ravnatelj, ali i istaknuo kako ni novi ljudi neće moći učiniti ništa za Hinu, ako država ne promijeni odnos prema toj nacionalnoj novinskoj agenciji.

‘Tvrdim da aktualna ravnateljica ništa s ovakvim odnosom bivše Vlade prema Hini nije mogla učiniti, ali to ne bi mogao ni bilo koji drugi ravnatelj, ni bilo kakvo Upravno vijeće ne promijeni li država odnos prema Hini. Možemo mi izabrati novo upravno vijeće, novog ravnatelja ili ravnateljicu, neće oni napraviti ništa dok moraju prodavati vijesti koje drugi daju besplatno’, poručio je Stazić.

U tom je smislu nužnim ocijenio izmjenu Zakona o Hini uz ozbiljan angažman Vlade i potpora Sabora da se Hini pomogne, što je, naglasio je, jedini način da ‘ovu agenciju izvučemo iz gliba ili da zaključimo da Hrvatskoj agencija nije potrebna i onda neka propadne’.

‘Osobno mislim da je potrebna, da će doći vrijeme kada će se cijeniti točnost, pouzdanost informacije, kada će se ljudima zgaditi žutilo koje je preplavilo medije i kada će tražiti puno više ozbiljnosti u novinarstvu. Onda se taj žar Hine mora održati živim, jer nanovo stvarati ako se uništi bit će jako teško’, poručio je Stazić.

Ocijenio je da je Uprava Hine pokušavala nešto učiniti kako bi prevladala financijsku krizu, da je lani gubitak s 3,9 milijuna kuna smanjila na 1,3 milijuna, ali smanjivanjem plaća i ulaganja, što je, istaknuo je, narušilo odnose između Uprave i sindikata te Radničkog vijeća koje je Upravu tužilo zbog kršenja Zakona o radu.

‘Ne može se reći da Uprava sama nije baš ništa učinila, pokušala je spasiti brod koji tone, ali lošim sredstvima i opet bez pomoći države, prepušteni sami sebi’, rekao je Stazić.

Pad prihoda s tržišta, dodao je, rezultiran je velikim dijelom što su pretplatu Hini otkazali najveći novinski izdavači, kojima je Vlada Ive Sanadera smanjila PDV na 10 posto, dok je Hini ostavila punu stopu PDV-a.

Upozorio je da zbog nedostatka novca nije iskorišten potencijal Vjesnikove dokumentacijske baze, upozorivši da će to nacionalno bogatstvo, ako se ne digitalizira, propasti, što država ne smije dopustiti.

Naglasio je i kako objava vijesti u Hini kasni u odnosu na portale, ali da portali nikome ne odgovaraju za točnost svojih vijesti, a Hinine vijesti moraju biti točne i pouzdane.

Da Hinu treba sačuvati i pomoći joj istaknula je i Sunčana Glavak, najavivši da će HDZ podržati izvješće Upravnog vijeća Hine te se protivi razrješenju ravnateljice.
‘Hina ne smije biti dovedena u pitanje jer agencijske vijesti nisu tabloidno izvještavanje’, naglasila je, poručivši kako Hini treba pomoći, ali ne inzistiranjem na smjeni Uprave što ocjenjuje ‘političkom čistkom’.

‘Hrvatska je pod monitoringom EU i bilo bi loše da mediji koji su godinama dobro radili svoj posao uđu u sferu kadroviranja aktualne vlade’, poručila je Glavak.

Istaknula je da je Hinin negativan poslovni rezultat uvelike rezultiran time što joj korisnici ne plaćaju usluge, iako dio njih kriomice objavljuje njezine vijesti, a potpisuje ih kao svoje.

Glavak je napomenula da Hina, unatoč financijskoj krizi, nije stvarala gubitke u odnosu na plaćanje svojih obveza, da nije dala otkaz ni jednom zaposleniku, te da je njezina Uprava pokušavala provesti preustroj, ali je tome pružen otpor unutar kuće.

Apelirala je na Vladu da i Hini omogući plaćanje PDV-a po nižoj stopi od 10 posto.

Ministarstvo kulture: Nismo dobili poziv za saborsku raspravu o Hini

'Ministarstvo kulture nije dobilo poziv iz Sabora da dođe na današnju raspravu', kazala je Hini glasnogovornica Ministarstva Nataša Petrinjak. Glasnogovornica Petrinjak naglasila je da je Ministarstvo kulture sudjelovalo u raspravama o izvješću UV Hine koje su ranije provedene na saborskim odborima - Odboru za informiranje, informatizaciju i medije i na Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Dražen Đurović (HDSSB) je kazao da mu je, što se tiče argumentacije iz rasprave, najbliža ona SDP-ovca Stazića, ali i istaknuo kako je neugodno iznenađen zaključkom Odbora za medije da se izvješće ne prihvati te razriješi ravnateljica Hine.

‘Zaključcima se ne traži smjena Upravnog vijeća Hine već se traži da to Upravno vijeće razriješi ravnateljicu Hine i imenuje vršitelja dužnosti’, kazao je Đurović, istaknuvši da saborski Odbor ne može razrješavati ravnatelja Hine.

Iznenađen je, kako je rekao, i sinkroniziranošću pokušaja političke smjene između dijela vlasti i dijela oporbe, što je po njegovom mišljenju udar na slobodu medija u Hrvatskoj.

‘Spletom kadroviranja u vladi, Hina je, ni kriva ni dužna, potpala u HNS-ovu krišku pa izgleda da SDP-ovci ne bi htjeli dirati tuđu krišku’, kazao je Đurović, ocijenivši da su zaključcima Odbora prethodili institucionalni i izvaninstitucionalni pritisci na neke članove Upravnog vijeća i ravnateljicu Hine, što HDSSB, rekao je, najoštrije osuđuje.

Po ocjeni Branka Vukšića (Hrvatski Laburisti), Hina je u koncepcijskoj i uređivačkoj krizi a tek onda u financijskoj, koja je posljedica sadržajne krize. Hina nije dokučila koji su to sadržaji koje korisnici žele preuzimati, rekao je Vukšić dodavši kako ovom vodstvu Hine nedostaje ideja.

Ciljevi iz Izvješća su općeniti, formalistički i zvuče kao floskule iza kojih se krije veliki upitnik, kazao je. Složio se kako Hinu treba staviti u ravnopravan položaj s ostalim medijima te PDV smanjiti s 25 na 10 posto kao i da bi se država trebala koristiti Hininim, a ne nekim drugim servisima.

‘Za krizu koji potresa Hinu gdje se kreativni dio, dakle novinari svim silama bore protiv ove uprave, kriva je država koja je digla ruke od problema u javnim medijima’, ocijenio je Vukšić, dodavši kako Hini trebaju kadrovi koji će je sadržajno oplemeniti i učiniti poželjnom.

‘Kada je to Hina objavila intrigantan intervju s relevantnom osobom iz politike znanosti, ekonomije sporta ili kulture, kada je Hina prva objavila neku od gorućih životnih tema ili razotkrila jedno značajnu aferu u Hrvatskoj’, zapitao se.

‘Hini trebaju kadrovi koji su je kadri modernizirati i učiniti je poželjnom’, rekao je i dodao kako Hina ne koristi prednost koji ima samim svojim statusom u državi. ‘Ako je uredništvo spretno i prodorno, Hini su dostupnije informacije od bilo kojeg drugog servisa ili portala’, naglasio je.

Hina je, po Vukšićevom mišljenju, potrebna i javnoj sceni i javnosti i društvu i državi ali drugačija, prodornija, modernija i smislenija, a jedan od velikih Hininih blaga je i nekadašnja Vjesnikova arhiva.

Po mišljenju Gorana Beusa Richembergha (HNS) 2012. godina je ključna za Hinu u kojoj bi se trebao dati odgovor ‘opstati ili propasti’.

Hini trebaju korjenite promjene, iskorak u nove forme, korak ispred a ne iza događaja, rekao je.

Po njegovom mišljenju Hinino vodstvo nije uspjelo izgraditi komunikaciju s vlastitim osnivačem, a Izvješća o radu Hine govore o nemoći postojećeg vodstva da odgovore na izazove vremena.

Financijska izvješća pokazuju kako Hina jede svoju supstancu, ona formalno ne posluje s gubitkom jer gubitci se već nekoliko godina pokrivaju iz Hininih rezervi, ali pokazuju trend koji vodi samodestrukciji i agoniji.

Podsjetio je kako je njegova stranka tijekom protekle četiri godine isticala kako treba zaustaviti negativne trendove u Hini.

‘Nije nam se odgovorilo proaktivnom politikom upravljačkog mehanizma, prije svega ravnateljice’, rekao je Richembergh. U Hini su narušeni međuljudski odnosi već nekoliko godina do te mjere da su uprava i ključni ljudi sustava koji se bave produkcijom u konstantnom sukobu i u takvim odnosima se ne može raditi, poručio je Richembergh.

Stav većine podržao je i IDS, u čije ime je Damir Kajin poručio kako vlast odmah treba odlučiti što učiniti s Hinom, što se, rekao je, neće moći kvalitetno učiniti samo smanjenjem PDV-a za Hinu.

Većina predstavnika klubova zamjerila je članovima Upravnog vijeća Hine, posebno predsjedniku Damiru Borasu, što nisu došli na saborsku raspravu o svom izvješću, a isto je zamjereno i Ministarstvu kulture, kao resornom ministarstvu, a čiji ni jedan predstavnik također nije nazočio raspravi.

Tijekom rasprave je postavljeno pitanje zašto nije nazočna ravnateljica Hine, no međutim ona, po saborskoj proceduri, pozive za raspravu o izvješću UV Hine ni ne dobiva jer nije njegov podnositelj.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi