Više od 450.000 Rusa izgubilo je život u ratu u Ukrajini, pokazuju procurjeli podaci ruske državne statističke agencije Rosstat, prema analizi hakerske skupine Silent Crow. Rat je time od 2022. postao četvrti najčešći uzrok smrti u Rusiji, piše The Moscow Times, koji nije mogao u cijelosti potvrditi vjerodostojnost baze.
Moskva od rujna 2022. nije službeno objavila gubitke na bojištu, a neovisne procjene odbacuje kao nepouzdane. Brojke iz Rosstatove baze učinile bi rat u Ukrajini najsmrtonosnijim ruskim sukobom od Drugog svjetskog rata, daleko iznad 13.000 sovjetskih vojnika poginulih u devetogodišnjem ratu u Afganistanu, piše Moscow Times.
Podatke su preuzele hakerske skupine Belarus Cyber Partisans i Silent Crow u napadima na Rosstat 29. listopada i 1. studenoga. Obje su u Rusiji zabranjene kao ‘ekstremističke organizacije’.
‘Ovo je najznačajnije curenje podataka o ruskim žrtvama. Mislim da se može smatrati utvrđenom činjenicom da rat nikada nije bio smrtonosniji nego sada’, rekao je Janis Kluge, voditelj odjela za Rusiju i Euroaziju pri Njemačkom institutu za međunarodna i sigurnosna pitanja.
Različite metodologije, različite brojke
Izračun skupine Silent Crow obuhvaća i civile poginule u zračnim napadima te tijekom ukrajinskog upada u Kursku oblast 2024. godine. Ne uključuje nestale vojnike ni poginule među procijenjenih 27.000 stranaca regrutiranih u ruske oružane snage, pa je ukupan broj mrtvih vjerojatno veći.
The Moscow Times usporedio je 50 nasumično odabranih imena iz evidencije poginulih koju vode Mediazona i ruski servis BBC-ja s procurjelom bazom, ali nije mogao provjeriti sve podatke.
Brojke su ipak u skladu s drugim procjenama. Britansko ministarstvo obrane početkom rujna navelo je da je na ruskoj strani poginulo više od pola milijuna ljudi, dok bi broj poginulih i ranjenih mogao dosezati 1,5 milijuna.
Od početka sveobuhvatne invazije na svaki kilometar osvojenog teritorija poginula su 6,2 Rusa. Broj evidentiranih smrti raste iz godine u godinu, dok rusko napredovanje posustaje.
Nisu sve smrti iz baze posljedica borbi: više od 14.000 pripadnika oružanih snaga umrlo je od bolesti, u prometnim nesrećama, samoubojstvima i drugim okolnostima izvan ratnog djelovanja. Još 32.000 umrlo je od rana zadobivenih najmanje godinu dana ranije.
Belarus Cyber Partisans objavio je nižu brojku, 393.881 mrtvih, računajući samo vojnike i civile stradale u borbama ili od njihovih dugoročnih posljedica. Oko 72 posto smrti u bazi evidentirano je na području samoproglašene Donjecke Narodne Republike.
Najveći teret podnose etničke republike
Podaci podupiru istraživanja prema kojima ruske etničke republike podnose nerazmjeran teret novačenja i mobilizacije, dok je udio Moskve u gubicima manji nego što bi se očekivalo prema broju stanovnika.
Istraživačica Marija Vjuškova ranije je takvu politiku za neke najmanje etničke skupine opisala kao ‘istrebljenje čitavih naroda’. Muškarce privlače visoke vojne plaće, naknade obiteljima u slučaju pogibije ili mogućnost izlaska iz zatvora.
Kluge smatra da gubici, premda golemi, sami po sebi ne moraju imati velik gospodarski učinak jer predstavljaju oko pola posto od 80 milijuna radno sposobnih stanovnika, a mnogi poginuli prethodno nisu radili na osobito produktivnim poslovima.
‘No glavno je značenje političko. Riječ je o tome tko pobjeđuje u ovom ratu, a ne može se reći da Rusija pobjeđuje ako ovom brzinom gubi stanovništvo’, zaključio je.