Dogovor o razmjeni poginulih i zarobljenika mogao bi biti domet novog sastanka predstavnika SAD-a, Rusije i Ukrajine u Abu Dhabiju. Sugovornici emisije ‘U mreži Prvog’ ne očekuju znatniji napredak prema završetku rata, a ni poraz republikanaca na američkim međuizborima, prema njihovim ocjenama, ne jamči promjenu politike Washingtona.
O pregovorima su govorili politički analitičar Božo Kovačević, vojni analitičar Marinko Ogorec s Veleučilišta Velika Gorica i Maksim Kamenjecki s Instituta za međunarodne odnose u Kijevu.
Kamenjecki je opisao svakodnevicu ukrajinske prijestolnice, u kojoj ruski napadi na energetsku infrastrukturu od jeseni 2022. otežavaju opskrbu strujom, prenosi HRT.
‘Trenutačno smo u Kijevu bez struje. No to nije nov problem jer Rusija sustavno napada energetsku infrastrukturu još od jeseni 2022. godine. To je način na koji vodi rat u Ukrajini’, rekao je.
vezane vijesti
'Kao Vukovar 91.'
Razmjere razaranja dijela Kijeva, svega 900 metara od hrvatskog veleposlanstva, usporedio je s Vukovarom krajem 1991.
‘Glavno je pitanje može li se prihvatiti promjena granica Ukrajine u korist druge države, postignuta oružanim putem. Ukrajina na to nije spremna, ni uz pomoć Sjedinjenih Američkih Država ni bez takve pomoći’, poručio je.
‘Trump ima pravo na svoje mišljenje, ali ne odlučuje o tome hoće li ga Ukrajina prihvatiti. Od ovih pregovora ne očekujemo nikakav značajniji napredak. Osim mogućeg dogovora o tehničkim pitanjima, ne treba očekivati mnogo’, rekao je Kamenjecki.
Razilaženje vidi u samom cilju pregovora: Ukrajina zagovara obustavu i zamrzavanje rata, a Rusija ugovor kojim bi Kijev prihvatio teritorijalne promjene.
‘To sigurno neće biti razmotreno’, rekao je o ruskom zahtjevu.
‘Može se očekivati eventualno neki dogovor o razmjeni poginulih i zarobljenika. Mislim da nije realno očekivati primirje jer ruskoj strani to trenutačno ne odgovara’, istaknuo je Kovačević.
Rusija traži širi dogovor s Amerikancima
Prema Kovačevićevoj ocjeni, Moskva će ostati pri tvrdnji da je invaziju pokrenula kao preventivni rat radi sprječavanja širenja NATO-a i zbog narušene europske sigurnosne arhitekture. Trump želi vanjskopolitički uspjeh, a čini se, dodao je, da je shvatio kako Rusija rat povezuje sa širim sigurnosnim odnosima.
Kovačević smatra da Rusija europske predstavnike ne prihvaća kao vjerodostojne sugovornike jer se osjeća prevarenom, osobito zbog njihova odnosa prema sporazumu Minsk 2.
‘Ono što Rusija želi jest s Amerikancima dogovoriti novu sigurnosnu arhitekturu Europe, a Ukrajina je tu, kako se nekad govorilo, moneta za potkusurivanje ili, najjednostavnije, žrtva. Čini se da je američka strana, pod upravom predsjednika Trumpa, spremna pokušati primorati Ukrajinu da tu žrtvu prihvati’, upozorio je.
Kritizirao je Trumpovo oslanjanje na uzak krug bliskih osoba. Bez stručnjaka State Departmenta i Pentagona, nadležnih za pitanja nadzora konvencionalnog i nuklearnog naoružanja te europske sigurnosti, smatra, neće biti pregovaračkog napretka.
Blato usporava rat
Ogorec očekuje smanjenje intenziteta borbi zbog oborina i razmočenog tla koje otežava uporabu vojne tehnike. Dolazak zime usporit će napredovanje, ali neće zaustaviti napade dalje od prve crte.
‘Za sada možemo očekivati zastoj u borbenim djelovanjima, odnosno zastoj u napredovanju. Sada je došlo vrijeme blata i velikih oborina’, istaknuo je Ogorec.
‘Nastavit će se gađanja ciljeva po dubini i vjerojatno kritične infrastrukture. Rusi će i dalje napadati kritičnu infrastrukturu, a Ukrajinci će uzvratiti koliko budu mogli’, rekao je.
Ne očekuje ni brzu promjenu američke politike nakon međuizbora. Trump i dalje ima velike vanjskopolitičke ovlasti, a kao vrhovni zapovjednik odlučuje i o vojnoj pomoći. Do početka rada novog saziva Kongresa trebaju proći dva mjeseca, tijekom kojih se mnogo toga može promijeniti.
‘Iskreno, ne očekujem da će se promijeniti politika predsjednika Trumpa prema Ukrajini i Rusiji u dogledno vrijeme. Može biti samo još više inata prema Kongresu i Senatu, tako da mislim da su pred Ukrajinom teški dani’, kazao je Ogorec.
Hibridne prijetnje i moguća smjena Hegsetha
Govoreći o hibridnim napadima u Europi, Ogorec je ocijenio vjerojatnim da Rusija stoji iza značajnog dijela tih aktivnosti, uz napomenu da je odgovornost teško dokazati. Upozorio je da Europa ima i ozbiljne probleme koji nemaju veze s Moskvom.
Kamenjecki je također naglasio da nema konkretnih dokaza o ruskoj odgovornosti za lažne dojave o bombama u europskim zračnim lukama. Pritom je podsjetio da je Moskva europske države proglasila neprijateljima.
‘Dokazati i uhvatiti ruske časnike još nitko nije uspio. Ali europske države Rusija je proglasila neprijateljima, a rusko vodstvo razmišlja o tome koliko njihovim raketama treba da stignu do Londona, Pariza ili Amsterdama’, rekao je.
Kovačević nakon međuizbora očekuje moguće kadrovske promjene u Trumpovoj administraciji. Ministra obrane Petea Hegsetha smatra najizglednijim kandidatom za smjenu, premda je to demantirano. Ocijenio je da Trump suradnike žrtvuje kao krivce za vlastite politike ili ih uklanja kada posumnja u njihovu poslušnost.
‘Okružit će se ljudima od osobnog povjerenja, što znači da možemo očekivati daljnju degradaciju stručnosti onih koji provode američku vanjsku politiku’, zaključio je.
