Koliko se različito kažnjavaju kritika rata i nasilje pokazuje usporedba dvaju slučajeva. Ruski političar Lev Šlosberg u kolovozu je osuđen na 11 godina i mjesec dana zatvora zbog diskreditiranja oružanih snaga i širenja lažnih informacija o njima. Vojnik Eduard Bitarov, koji je 2023. ubio suprugu, izbjegao je zatvor: sud je uzeo u obzir njegov veteranski status, a ubojstvo kvalificirao kao počinjeno u afektu, piše Forbes.

Nakon invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Vladimir Putin potpisao je zakone koji olakšavaju zatvaranje građana zbog kritiziranja vojske. Istodobno, sudjelovanje u ratu može omogućiti izbjegavanje kazne čak i za ubojstvo ili teško ozljeđivanje.

Posljedice nasilja vidljive su i izvan Rusije. Ujedinjeni narodi u izvješću objavljenom ranije ovog mjeseca dokumentirali su više od tisuću slučajeva seksualnog nasilja nad civilima u Ukrajini. Pripadnici ruskih oružanih snaga odgovorni su za gotovo 90 posto zabilježenih slučajeva.

Nasilje se širi izvan velikih gradova

Rast kriminala podsjeća na razdoblje nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991., kada su kriminalne skupine preuzimale banke, tvornice i unosna tržišta, a naručena ubojstva i eksplozije automobila postali dio svakodnevice. Između 1990. i 1994. Rusija je imala jednu od najviših stopa ubojstava na svijetu.

Ukupan kriminal danas je manji nego u kaotičnim devedesetima, ali broj teških kaznenih djela ponovno raste. Među ukrajinskim susjedima upravo Rusija bilježi najveći porast takvog kriminala.

Kriminal je nekada bio uglavnom koncentriran u Moskvi, Sankt Peterburgu i Nižnjem Novgorodu. Nakon invazije sve se više širi u socijalno i gospodarski slabije regije, među kojima su Baškortostan, Krasnodarski kraj, Tatarstan, Burjatija, Dagestan i Jakutija. U pograničnim područjima raste i broj kaznenih djela počinjenih vatrenim oružjem, ponegdje uz troznamenkaste postotke rasta.

Povratnici s bojišta i nasilje u obitelji

Ruski vojni sudovi od 2022. do 2025. zaprimili su 729 predmeta za ubojstva u kojima su sudjelovali pripadnici vojske. U četiri prethodne godine bilo ih je 67. Broj raste iz godine u godinu.

U istom ratnom razdoblju zaprimljeno je i 549 predmeta povezanih sa silovanjem i seksualnim napadima, od kojih se 312 odnosilo na maloljetnike. Presude se rijetko objavljuju.

Istraživanja povezuju nasilje među veteranima s izloženošću ratnim iskustvima, zbog kojih lakše prihvaćaju nasilje i vještije ga primjenjuju nakon povratka u civilni život. Važni su i prekid društvenih veza, alkohol, droge te psihičke poteškoće. Slaba institucionalna podrška olakšava kriminalnim skupinama novačenje bivših boraca. Druga istraživanja upozoravaju da rat normalizira nasilje i među stanovništvom koje nije sudjelovalo u borbama.

U gotovo 75 posto ubojstava koja počine ruski vojnici počinitelj je pod utjecajem alkohola. Jedan povratnik iz rata nakon opijanja i svađe izbo je ženu 42 puta.

Nasilnik dobio kaznu od 13 dolara

Veteran Aleksandar Kaškarev ukrao je votku i vino te nasilno prijetio blagajniku. Iako mu je to bio treći prijestup, kažnjen je s tek približno 13 dolara, uz obrazloženje da je ‘besprijekorno služio domovini’.

Stotine tisuća vojnika izložene su riziku od posttraumatskog stresnog poremećaja. Aleksandar Mamajev, 44-godišnji povratnik s bojišta, na zabavi se napio i ubio suprugu nožem pred djecom, misleći da mu pokušava uzeti novac iz džepa. Poznanici su ga prije rata opisivali kao mirnog čovjeka koji ‘ne bi ni mrava zgazio’.

Žrtve su najčešće supruge, partnerice, djeca, roditelji ili braća i sestre. Civili čine više od 80 posto žrtava nasilja ruskih vojnika, ali stradavaju i njihovi suborci. Jedan časnik nakon dvije boce votke pucao je na vlastitu postrojbu: ubio je kolegu i sebe, a drugog vojnika ranio.

Vojna služba kao izlaz iz kaznenog progona

Putin je 2022. omogućio osuđenima za teška kaznena djela da služe u vojsci, dok su Wagner i druge snage novačili zatvorenike i plaćenike. Tako su brojni ljudi s nasilnom prošlošću poslani na bojište, a zatim vraćeni u društvo.

Godine 2026. proširen je krug osoba s kaznenim dosjeom koje mogu potpisati vojni ugovor. Obuhvaćeni su trgovci drogom, članovi bandi, krijumčari oružja i eksploziva te osobe osuđene ili pod istragom zbog lakših i srednje teških djela. Isključeni ostaju počinitelji seksualnih zločina nad maloljetnicima te djela terorizma i ekstremizma.

Aktivistica za prava zatvorenika Olga Romanova opisuje zatvore kao ‘neiscrpan rezervoar plaćenika’. Prema podacima do prosinca 2025., plaćenici povratnici iz rata u Rusiji su ubili ili teško ozlijedili najmanje 1016 ljudi.

Zakon iz 2024. omogućuje obustavu kaznenog postupka nakon potpisivanja ugovora s Ministarstvom obrane, a postupak se može potpuno okončati ako optuženi dobije ratno odlikovanje. Zabilježeni su slučajevi osuđenih ubojica koji su pušteni radi odlaska u Ukrajinu, a nakon povratka ponovno ubijali.

Bande dobivaju ljude i oružje, policija gubi kadar

Dio veterana otprije je povezan s kriminalnim mrežama, dok drugi pristupaju bandama ili osnivaju nove. Donose iskustvo prikupljanja obavještajnih podataka, upravljanja mrežama i logistike, ali i oružje koje završava na crnom tržištu.

Sankcije i poremećeni trgovački pravci otvaraju nova ilegalna tržišta. Vojnici kradu i prodaju oružje koje vojska teško prati, a i kada budu uhvaćeni, kazne su blage.

Istodobno, manjak policajaca ponegdje doseže 40 posto. Policajci svakodnevno odlaze zbog niskih plaća, koje su 2025. prosječno iznosile oko 655 dolara mjesečno, i nemogućnosti korištenja dopusta. Vojska boljim primanjima i poticajima privlači potencijalne policijske novake.

Valovi kriminala među veteranima zabilježeni su i nakon ratova u Afganistanu i Čečeniji. Današnji je rat, međutim, znatno većih razmjera, oružje je moćnije, a među unovačenima je više nasilnih počinitelja.