Kao što je već i ranije upozoravao, potpredsjednik SDP-a Zlatko Komadina istaknuo je jutros u Rijeci kako smatra da SDP gubi povjerenje građana, da se treba mijenjati, biti bolji i snažniji te demokratizirati iznutra, a na novinarsko pitanje hoće li se kandidirati za predsjednika stranke rekao je da će na to odgovoriti popodne u Zagrebu nakon Predsjedništva stranke. Uoči sjednice došavši u Zagreb istaknuo je kako je 'najvažnije da se izbore za bolji SDP' i kazao kako smatra da se 'trebaju održati dvije sjednice Glavnog odbora - jedna na kojoj će se analizirati izborni rezultati i druga na kojoj će se izabrati vodstvo.

Članovi Predsjedništva Siniša Hajdaš Dončić i Mihael Zmajlović kazali su da će podržati Zorana Milanovića dok je Arsen Bauk još tijekom popodneva na svojem Facebooku poručio: 'Zlatko, give Zoran hell' objasnivši pritom da nije riječ o podršci nekom od kandidata, nego o podršci fer, korektnoj, demokratskoj i strastvenoj izbornoj utakmici'Zlatko, give Zoran hell...'(Ovo se naravno ne treba shvatiti kao podršku nekom od kandidata nego kao podrška fer, korektnoj, demokratskoj i strastvenoj izbornoj utakmici, a eventualno može poslužiti i kao objašnjenje toga što znači izraz 'give them hell' - something that you say in order to tell someone who is going to take part in a competition to try as hard as they can to win.

Finale unutrastrančke oporbe?

Da je Komadininu kandidaturu bilo logično očekivati jer ju je najavio još prije gotovo dvije godine, kazao je uoči današnje sjednice u razgovoru za tportal član Predsjedništva SDP-a Branko Grčić dodavši: 'Komadina valjda procjenjuje da može SDP-u ponuditi nešto novo u tom smislu i ona je vjerojatno i rezultat dosta uočljivog oporbenog ponašanja tijekom cijelog ovog razdoblja i ovo je valjda finale cijele priče. Naime, ljudima je u slučaju kolege Komadine možda najviše upalo u oko odbijanje da bude na SDP-ovoj listi na ovim izborima.'

Hoće li biti još kandidata, Grčić kaže da ne zna i podsjeća da se svi imaju slobodu kandidirati. Podsjeća da je zasad poznata kandidatura Zorana Milanovića i smatra da, s obzirom na sve što su zajedno prošli i odradili u protekle četiri godine, a pogotovo zbog polučenih rezultata, aktualni šef SDP-a zaslužuje još jedan mandat. Od današnje sjednice Predsjedništva Grčić očekuje 'definiranje krajnjih termina za kompletnu proceduru oko stranačkih izbora. Što se tiče samih kandidatura, zna se s obzirom na stranački statut kako se ljudi kandidiraju i sjednica Predsjedništva nije mjesto gdje će se o tome razgovarati'.

Jesu li važniji novi parlamentarni izbori?

Stranački mu i kolega iz Predsjedništva Davor Bernardić očekuje pak nešto posve drugo - 'raspravu o taktici za sjednicu Sabora' dodajući kako je evidentno jasno da su jedine reforme o kojima razgovaraju HDZ i Most, preuzimanje ministarstva unutarnjih poslova. Upozoravajući da ta trakavica i agonija više ne mogu trajati, a budući da nema reformi: 'Najbolje bi bilo da na ovaj način ne držimo u neizvjesnosti hrvatske građane i da zatražimo nove izbore', kazao je za tportal Bernardić.

No o čemu će sve biti riječi na sjednici Predsjedništva, Bernardić kaže da ne zna jer nije dobio poziv, a na mogućnost da bude rasprave o unutarstranačkim izborima, podsjeća da o tome odlučuje Glavni odbor, a ne Predsjedništvo stranke. Što se tiče moguće njegove kandidature te najave potvrde Komadinine, Bernardić je samo kratko poručio: 'Kad budu istaknute službene kandidature, podržat ću najboljeg kandidata, a dotad sve što postoji su spekulacije.'

Picula i ostali uskoro iznose svoje planove?

Bernardića se, naime, uz Komadinu te Josipa Leku, Zvonimira Mršića, Miranda Mrsića i Rajka Ostojića te Tonina Piculu u neslužbenim razgovorima i pisanju medija spominje kao Milanovićeve oponente i moguće protukandidate. U očekivanju njihovih odgovora i daljnjih poteza jer interesa ne manjka i za ostale stranačke dužnosti,  Leko je, međutim, Novom listu kazao da 'nema namjeru biti kandidat za predsjednika stranke'. 'Imam već koju godinu i moram realno razmišljati o tome. No za potpredsjednika bih se mogao kandidirati.' Picula je dosad uvijek ostavljao nekako neodređen dojam po tom pitanju, a ni danas neće sudjelovati na sjednici Predsjedništva jer je u Bruxellesu zbog zasjedanja Europskog parlamenta pa ne mogu ni održati konferenciju za medije.

Što se tiče ključnih poteza stranke u sljedećem razdoblju, Grčić je istaknuo kako je 'važno da su unatoč teškom mandatu koji je iza njih, sačuvali značajno povjerenje građana'. 'Pritom mislim na činjenicu da smo još prije pola godine prema anketama bili u velikom zaostatku, a iz izbora smo izašli praktički u egalu. Dostigli smo naše suparnike i u konačnici smo imali veći potencijal za sastavljanje saborske većine i nove vlade. No dogodilo se to što se dogodilo – za nas potpuno neočekivano i mogao bih reći 'šokovito' nakon što je Most odabrao stranu. Moramo ostati čvrsti i važno je da budemo jedinstveni jer je očigledno da će ipak nova većina biti tanka i ranjiva, a uloga je oporbe da bude proaktivna i sadržajna te da preuzme tu kontrolnu funkciju.'

No pitanje je kako će SDP obavljati kontrolu kad ni sam još nema posložene redove, a i Komadina je danas ponovio da SDP mora biti decentraliziran i demokratski, bez autokrata i makijavelizma i da se treba mijenjati, biti bolji i jači'. 'Upravo o tome i govorim, o potezu koji je pred nama', ističe Grčić: 'Unutarstranački izbori će se dogoditi uskoro u skladu sa odredbama statuta stranke, ali to je istovremeno i potvrda demokratičnosti i stabilnosti SDP-a što zapravo daje priliku da nakon provedenih unutarstranačkih izbora imamo snagu biti jaka oporba. Naime, imamo određene prednosti da su tu ljudi s iskustvom u vođenju države i da će još određeno vrijeme stizati informacije o rezultatima naše Vlade. A mislim da je svima u interesu da se ovi dobri trendovi koje smo ostvarili u drugom dijelu mandata, nastave na dobrobit svih građana Hrvatske.'

Što se tiče prigovora da bi sa sjednicom Glavnog odbora trebalo pričekati poslije sjednice Sabora na kojoj će se ili neće formirati vlada, Grčić odvraća da je 'riječ o unutarstranačkim izborima koji bi morali biti održani i da su oni dio vlasti': 'Nema, dakle, potrebe povezivati unutarstranačke izbore s procesom formiranja vlade. Ono što je po meni bitno jest da se taj cijeli proces odvije demokratski, kao što je to i do sada bila praksa u SDP-u te da se vodstvu SDP-a što prije potvrdi legitimitet za obavljanje ovog zahtjevnog posla koji je pred nama.'

Kako teče procedura raspisivanja izbora u SDP-u?

Izbore za predsjednika SDP-a, po stranačkom Statutu, raspisuje Glavni odbor i moraju se održati najranije 45, a najkasnije 90 dana od donošenja odluke o raspisivanju. Glavni odbor saziva njegov predsjednik, a na toj je dužnosti Leko, koji je proteklih dana izjavljivao kako idućeg vikenda neće biti u Hrvatskoj te da će o sazivanju sjednice odlučiti nakon što na sjednici Predsjedništva sasluša sve argumente, podsjeća Hina.

Osim 16. siječnja, kao mogući datum sjednice Glavnog odbora u stranci se spominje i subotu tjedan dana kasnije, 23. siječnja, no kad god da se održi, Glavni odbor će raspravljati o rezultatima koje je stranka ostvarila na parlamentarnim izborima, u ozračju u kojem je dio SDP-ovih dužnosnika, prvi među njima splitski gradonačelnik Ivo Baldasar, Milanovića i kompletno vodstvo stranke javno pozvao da podnese ostavku.

Milanovićevi kritičari zamjeraju mu da je stranka pod njegovim vodstvom izgubila nekoliko izbora te ga prozivaju i za autokratsko vođenje stranke. No premda zazivaju skorašnje unutarstranačke izbore, dio Milanovićevih oponenata protivi se da oni budu sazvani u najkraćem mogućem statutarnom roku, koji, ako se odluka o raspisivanju izbora donese 16. siječnja, pada početkom ožujka. Iz toga iščitavaju Milanovićevu namjeru da umanji šanse za stvaranje jedinstvene fronte u stranci koja bi iznjedrila protukandidata koji bi dobio širu potporu i mogao ugroziti Milanovićevu poziciju. Njegovi pobornici, pak, upozoravaju da izbori trebaju biti što prije, kako se stranka ne bi predugo bavila sama sobom u trenutku kada njihovi politički oponenti sastavljaju vladu s Mostom.

Što se tiče pretendenata na mjesto šefa stranke, Milanović je najavio je ponovnu kandidaturu, a još prije oko godinu i pol to je najavio i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, koji je i danas iznio svojevrsnu potvrdu najave kandidature u Rijeci uoči današnjeg Predsjedništva. Predsjednika SDP-a bira se neposredno, sustavom 'jedan čovjek - jedan glas', kroz jedan ili dva izborna kruga, a rok od tjedan dana od raspisivanja izbora za isticanje kandidature imaju i pretendenti na druge stranačke dužnosti koji također moraju prikupljati potpise članova stranke u broju koji ovisi o dužnosti na koju će se kandidirati. Njih bira stranačka konvencija, koja se održava 14 dana nakon izbora za predsjednika stranke.