Zbog tih je optužnica, od kojih jedna glasi i na njegovo ime, Vladimir Šeks isposlovao je donošenje Zakona o ništetnosti, odnosno propisa kojim se dokida suradnja srpskih i hrvatskih pravosudnih tijela na slučajevima ratnih zločina.

Glavašu je optužnica dostavljena putem Ministarstva pravde FBiH te Županijskog suda u Mostaru. On je potpisao dostavnicu i preuzeo optužnicu te izjavio: 'Ovo je najbolji dokaz kako u stvarnosti funkcionira Šeksov zakon o ništetnosti'. Dodaje da sada očekuje da razgovor s njime zatraže istražitelji iz Srbije, pa poručujem da ne vidi 'razloga da ne razgovara s njima imajući na umu da ga je hrvatski sudac Željko Horvatović bio osudio uz obrazloženje da su hrvatski vojnici do 8. listopada 1991. bili paravojska, dakle pobunjenici i drumski razbojnici'. Zapravo je, objašnjavaju nam pravni stručnjaci, riječ o povoljnom razvoju događaja za Glavaša, koji je na korak da se riješi beogradske optužnice.

Ivan Vekić i Šeks nisu željeli primiti optužnicu, a u međuvremenu je donesen takozvani Šeksov zakon, ispada da je jedino Glavaš u prilici izjaviti prigovor na beogradsku optužnicu i time zadovoljiti pravnu proceduru nužnu za vraćanje predmeta u istragu i odustajanje od daljnjeg kaznenog progona.

Teoretski, Glavaš svojim prigovorom na optužnicu može spasiti i Šeksa. Postoji, naime, pravni institut 'benefizium cohezione' po kojemu se prigovor može prihvatiti i za one koji ga nisu formalno podnijeli, piše Večernji list.