Zaključeno je da nema razloga za određivanje istražnog zatvora te da nema opasnosti od bijega. 'Ne postoji opasnost od bijega i ne postoji više mogućnost određivanja obligatornog istražnog zatvora jer je on konzumiran trenutkom kada je presuda postala pravomoćna i kada je Glavaš bio upućen na izdržavanje zatvorske kazne', pojasnio je razloge odbijanja DORH-ovog zahtjeva Glavašev odvjetnik Dražen Matijević

Današnja odluka izvanraspravnog vijeća još uvijek je nepravomoćna jer se tužitelji mogu žaliti Vrhovnom sudu. 'Nezadovoljna strana, odnosno DORH ima pravo žalbe i to je normalni slijed događaja, nije ništa izvanredno. Zadovoljan sam današnjom odlukom i vjerujem da će to ići svojim tijekom i da ću u konačnici uspjeti okončati tu pravnu bitku u svoju korist', rekao je nakon ročišta Branimir Glavaš

U DORH-u su potvrdili da će se najvjerojatnije žaliti na današnju odluku vijeća zagrebačkog Županijskog suda. 'Sud nije prihvatio naš stav da ponovno postoji nepravomoćna presuda. Po njima je Branimir Glavaš izdržao jedan dio kazne u BiH. Nisu prihvatili da postoji opasnost od bijega. Sud smatra da je Glavaš današnjim dolaskom na sud pokazao da ne misli bježati iako smo mi u našem obrazloženju upozorili da je on ranijih godina nakon nepravomoćne presude otišao u BiH', kazao je Jurica Ilić iz DORH-a.

Desetak minuta prije podneva, Branimir Glavaš u pratnji odvjetnika Dražena Matijevića stigao je na zagrebački Županijski sud. Nije htio previše komentirati što očekuje. Kazao je samo kako vjeruje da će ročište kratko trajati. 'Sa mnom ili bez mene, izaći će moj odvjetnik i dati vam izjavu', rekao je Glavaš. Nekoliko minuta kasnije, na Županijski sud došao je i Glavašev drugi odvjetnik Veljko Miljević.

Podsjetimo, tužiteljstvo je istražni zatvor zatražilo nakon što je Ustavni sud u slučaju Glavaš ukinuo pravomoćnu presudu Vrhovnog suda. DORH je tražeći istražni zatvor podsjetio da je na snazi presuda zagrebačkog Županijskog suda kojom je Glavaš zbog ratnog zločina u Osijeku nepravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu dulju od pet godina. Kao dodatan argument za određivanje istražnog zatvora tužitelji su naveli i opasnost od bijega.

Zahtjev za određivanjem istražnog zatvora uslijedio je nakon što je nedavno izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda povuklo tjeralicu za Glavašem i odbilo prijedlog da mu se ukine istražni zatvor uz objašnjenje da je rješenje kojim je pritvoren po sili zakona prestalo egzistirati čim je počeo izdržavati zatvorsku kaznu.

Tjeralicu za Glavašem zagrebački je sud raspisao 16. siječnja, nakon što je Ustavni sud ukinuo pravomoćnu presudu na osam godina temeljem koje je služio kaznu u Bosni i Hercegovini zbog ratnog zločina u Osijeku 1991. u slučajevima 'Selotejp' i 'Garaža'. Nakon ukidanja pravomoćne presude na snazi je nepravomoćna presuda kojom je bio osuđen na desetogodišnju kaznu zatvora, a po Zakonu o kaznenom postupku, istražni zatvor određuje se temeljem presude kojom je izrečena kazna zatvora od pet ili više godina.

Po prvoj točki optužnice, koja se odnosi na slučaj 'Garaža' i u kojoj se opisuje mučenje i ubojstvo Čedomira Vučkovića, natjeranog da popije kiselinu iz akumulatora te zlostavljanje Nikole Vasića, Glavaš je osuđen na pet godina zatvora, jer je 'propustio spriječiti mučenja i ubojstva'.

Po drugoj točki optužnice, koja se odnosi na slučaj 'Selotejp', Glavaša se tereti da je naredio uhićenja, provođenje mučenja te ubijanje sedam civila srpske nacionalnosti koji su bačeni u Dravu, a od kojih se izvukao jedino Radoslav Ratković, za što je osuđen na osam godina zatvora. Mučenim i s rukama svezanim na leđa uz pomoć samoljepljive trake, Branku Lovriću, Aliji Šabanoviću, Milutinu Kutliću, Bogdanu Počuči, Svetislavu Vukajloviću i neidentificiranoj ženi, zapovjeđeno je da kleknu na obalu Drave, nakon čega su ih krvnici smaknuli mecima u glavu te bacili u rijeku.

Pravomoćnost presude Vrhovni sud potvrdio je 2010., no preinačio je kaznu i Glavašu odredio osam godina zatvora.