Američki predsjednik Donald Trump u posljednjim je tjednima nastojao predstaviti sebe kao glavnog mirotvorca u svijetu - od Bliskog istoka, gdje je 'isposlovao' prekid vatre između Izraela i Hamasa, do Ukrajine, u kojoj pokušava privesti kraju rat koji traje više od tri i pol godine. No njegova inicijativa za 'trajni mir' nailazi na granice mogućeg, s obzirom na duboke podjele, ratne traume i nepovjerenje koje vlada na oba fronta, piše CNN u svojoj analizi.

Trump je u utorak iznenada otkazao planirani susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, rekavši da 'ne želi gubiti vrijeme' nakon što su propali diplomatski kontakti na razini državnih tajnika. 'Ne želim imati sastanak koji neće donijeti rezultate', rekao je američki predsjednik, aludirajući na zastoj u pregovorima oko Ukrajine.

Ukrajina: Ciklus nada i razočaranja

Trumpov pokušaj da obnovi pregovore s Moskvom naišao je na zid. Rusija, koja i dalje napada ukrajinsku infrastrukturu dronovima, nije pokazala spremnost na stvarne ustupke. Kremlj, prema Washingtonu, traži da Kijev prepusti dijelove Luhanska i Donecka, što Ukrajina kategorički odbija jer bi time otvorila vrata novim ruskim napadima u budućnosti.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da bez snažnijeg američkog pritiska na Moskvu neće biti napretka. 'Čim je pitanje dalekometnog oružja za nas stavljeno po strani, Rusija je gotovo automatski izgubila interes za diplomaciju', poručio je Zelenski. Trump se pak nakon kratkotrajnog razmišljanja o slanju krstarećih raketa Ukrajini ponovno povukao i okrenuo pritisak prema Kijevu. Rezultat: novi zastoj i frustracija na obje strane.

Bliski istok: Primirje koje visi o koncu

Paralelno s ukrajinskom krizom, američki potpredsjednik J.D. Vance otputovao je na Bliski istok da bi ojačao krhki prekid vatre između Izraela i Hamasa, a Trump ga je proglasio 'povijesnim iskorakom prema trajnom miru'. No već nakon nekoliko dana primirje se našlo na rubu pucanja. Izrael je optužio Hamas za ubojstvo dvojice svojih vojnika i odgovorio zračnim napadima u kojima je poginulo više desetaka civila u Gazi.

Vance je pokušao smiriti situaciju i pokazati da Washington ostaje angažiran. 'Ono što smo vidjeli proteklog tjedna ulijeva mi optimizam', rekao je, iako je njegova procjena bila više izraz političke želje nego stvarnosti. Trumpov plan predviđa da Hamas položi oružje i da se uspostavi međunarodna mirovna misija u Gazi, no zasad se ta ideja nije pomaknula dalje od papira.

Geopolitička igra živaca

Trumpov pristup mirovnim inicijativama od početka prate nagli zaokreti i nepredvidivost. Jedan dan prijeti, drugi dan nudi pregovore. Taj stil može donijeti taktičke pomake, ali rijetko dugoročna rješenja. Ipak, činjenica da američki predsjednik uopće pokušava obnoviti globalnu diplomatsku ulogu SAD-a daje mu određeni politički kapital.

Kritičari tvrde da preuveličava svaki mali napredak, a njegovi pristaše ističu da je uspio barem privremeno utišati oružje. No i jedna i druga strana slažu se da mir u Ukrajini i na Bliskom istoku neće biti moguć bez dugotrajnog i predanog američkog angažmana.

Trumpov pokušaj da istovremeno okonča dva krvava sukoba pokazuje i njegovu političku ambiciju i granice američkog utjecaja. Iako se njegova vizija 'trajnog mira' zasad pokazuje više kao retorička figura nego realna mogućnost, činjenica da Bijela kuća i dalje pokušava održati dijalog pruža barem tračak nade. Za sada, međutim, i Bliski istok i Ukrajina ostaju zarobljeni između zatišja i nove oluje.