Podaci turističkih platformi, zrakoplovnih kompanija i turoperatora koje je prikupio Financial Times pokazuju da se taj trend ubrzava. Tradicionalna mediteranska odredišta i dalje privlače najveći broj turista, ali sjever Europe postupno osvaja dio tržišta, osobito među putnicima koji žele aktivan odmor bez iscrpljujućih vrućina.

Internetska platforma Trivago zabilježila je rast rezervacija britanskih turista za srpanj i kolovoz i pokazalo se da je, u odnosu na prošlu godinu, njihov broj za Norvešku povećan 55 posto, za Švedsku 57 posto, a za Dansku 29 posto. 'Još nismo došli do točke u kojoj se karta europskih ljetnih putovanja potpuno mijenja, ali njezini se rubovi svakako pomiču', rekao je izvršni direktor Trivaga Johannes Thomas.

Prema njegovim riječima, hladnija odredišta nastavit će dobivati na popularnosti kako klimatski ekstremi budu postajali pravilo, a ne iznimka.

Od arktičkih ekspedicija do spavanja na ledu

Pomak se osjeća i na norveškom arhipelagu Svalbardu, gdje se ljetne temperature kreću između sedam i 12 stupnjeva. Tamošnji organizatori ekspedicijskih putovanja tvrde da su toplinski valovi u ostatku Europe potaknuli interes za putovanja na Arktik.

Neki američki turisti rezerviraju putovanja samo tjedan ili dva prije dolaska, unatoč tome što petodnevni luksuzni aranžmani na udaljenim arktičkim lokacijama mogu stajati više od 10.000 dolara, bez zrakoplovnih karata.

Booking.com također bilježi snažniji interes za Skandinaviju. U tri tjedna, do 4. srpnja, Britanci su pretraživali ljetna putovanja u norveške gradove Tromsø i Reine te švedske Malmö i Lund više od trećine češće u odnosu na godinu ranije. Britanski turoperator Jet2 gotovo je pak utrostručio kapacitete na liniji između Londona i Bergena, koju je pokrenuo 2024. godine, a značajno je porastao i njegov program putovanja na Island.

Na islandskom poluotoku Tröllaskagi, poznatom po planinama, fjordovima i niskim ljetnim temperaturama, popunjenost jednog od luksuznih kompleksa između lipnja i rujna porasla je gotovo 30 posto u odnosu na 2024. godinu. Gosti ondje ostaju sve dulje, a potražnja se utrostručila u samo godinu dana. 'Pomak prema odmoru u hladnijim krajevima za nas je vrlo stvaran i ubrzava se', rekao je direktor kompleksa Ian Wick.

Norveška kompanija Hurtigruten, znana po putovanjima duž obale te zemlje, očekuje da će im broj gostiju ove godine porasti više od 15 posto, a rezervacije za 2027. trenutačno bilježe rast od 35 posto u odnosu na lani.

'U nordijskim zemljama možete disati i biti aktivni, a ne samo ležati u hladu zato što je prevruće', rekla je direktorica Hurtigrutena Hedda Felin, dodajući: 'Možete imati aktivan odmor bez straha od toplinskog vala.'

Dio turista ide i korak dalje. U švedskom Ledenom hotelu u Jukkasjärviju, 200 kilometara sjeverno od Arktičkog kruga, raste potražnja za sobama u kojima se temperatura i usred ljeta održava na minus pet stupnjeva. 'Mogućnost da usred ljeta spavate u sobi na minus pet stupnjeva očito je postala privlačna ljudima. To je istodobno odmor na kojem možete spavati i odmor od vrućine', rekla je direktorica hotela Marie Herrey.

Jug Europe i dalje dominira

Međutim podaci ne pokazuju da turisti masovno odustaju od Španjolske, Portugala, Italije, Grčke ili Hrvatske. Analitička kompanija Lighthouse zabilježila je porast pretraživanja nordijskih i općenito planinskih odredišta prilikom posljednjih toplinskih valova, ali sunčane destinacije na jugu Europe i dalje dominiraju rezervacijama za srpanj i kolovoz.

'Nedavni toplinski val svakako je potaknuo više razgovora o tome, ali situacija nije toliko jednostavna pa da ljudi samo tako zamijene Španjolsku Skandinavijom', rekao je Jim Eastwood iz turističke kompanije Travel Counsellors.

Ukratko, coolcation zasad nije zamijenio klasični ljetni odmor, no postao je dovoljno snažan trend i turistička industrija više ga ne može ignorirati, zaključuje Financial Times.

Što ovaj pomak znači za Hrvatsku?

Za Hrvatsku, čiji se turistički model oslanja na srpanj i kolovoz, promjena ponašanja putnika predstavlja i upozorenje i priliku.

Najveći rizik nije da će turisti preko noći prestati dolaziti na Jadran. Vjerojatniji je postupan rast broja putnika koji će izbjegavati najtoplije tjedne, skraćivati boravak ili prebacivati odmor na lipanj, rujan i listopad. Ekstremne temperature mogle bi sve više utjecati i na izbor smještaja s obzirom na dostupnost klimatizacije, količinu zelenila, blizinu mora te mogućnost aktivnosti u jutarnjim i večernjim satima.

To znači da će hrvatske destinacije morati mudrije prilagođavati ponudu vrućinama: od osiguravanja hlada, pitke vode i rashlađenih javnih prostora do drukčijeg rasporeda izleta, događanja i obilazaka gradova.

Pomak prema aktivnijem i odmoru na nižim temperaturama pruža priliku Hrvatskoj da turistima ponudi više od klasičnog boravka na plaži. Gorski kotar, Lika, unutrašnjost Istre, planinska područja i nacionalni parkovi mogu se pozicionirati kao mjesta za bijeg od najvećih vrućina, a obala može snažnije razvijati predsezonu i posezonu.

Hrvatska bi tako mogla dio problema pretvoriti u prednost, ali ne pokušavajući uvjeriti goste da srpanjske vrućine nisu nepodnošljive, nego nudeći im više izbora.

Nordijske zemlje suočavaju se s obrnutim izazovom. Nagli rast broja posjetitelja mogao bi opteretiti mala mjesta koja nemaju dovoljno cesta, toaleta, spremnika za otpad ni smještajnih kapaciteta. Čelnica Hurtigrutena upozorila je da bi sjever Europe mogao ponoviti pogreške pretrpanih turističkih odredišta na jugu.

'Brine me to da ćemo povećavati broj gostiju sve dok ne stvorimo masovni turizam i sami ne uništimo ono zbog čega ljudi dolaze', rekla je Felin.

Trend pomicanja turističkih putovanja na sjever stoga nije jednostavna priča o pobjednicima i gubitnicima. Klimatske promjene postupno mijenjaju europsku turističku kartu, ali i stvaraju nove pritiske ondje gdje ih dosad nije bilo. Sunce i more neće nestati kao turistički aduti Hrvatske, ali u budućnosti više neće biti dovoljno oslanjati se samo na njih.