Francuska agencija za nabavu (DGA) najavila je ovih dana razvoj protudronske varijante svoje laserski navođene rakete kalibra 68 milimetara i to najvjerojatnije nakon operativnih povratnih informacija iz bliskoistočnih angažmana protiv iranskih dronova. Neposredni okidač za njezin razvoj bilo je raspoređivanje četiri helikoptera Tiger i šest aviona Rafale u Ujedinjenim Arapskim Emiratima početkom ove godine kako bi se pomoglo toj zemlji u borbi protiv iranskih dronova.

Zasad je poznato to da buduća protudronska raketa cilja definirani razmak između topničkih sustava učinkovitih na oko 2,5 kilometara te raketnih sustava korištenih izvan 10 kilometara udaljenosti, ostavljajući međuzonu uglavnom pokrivenu skupim raketama. Stoga se planirani raspon angažmana za nju može procijeniti na između dva i pet kilometara, što omogućuje presretanje prije nego što protivnički dronovi dosegnu unutarnje obrambene sustave postavljene na oko šest kilometara.

Prema ocjenama stručnjaka, nova raketa trebala bi omogućiti precizno presretanje s jednim projektilom po meti, dramatično povećavajući vjerojatnost uništenja, a istovremeno usklađujući cijenu presretača s brojem dronova koje uništava. Analitičari su uvjereni da bi, kada bude integrirana na Rafale i Tiger, mogla značajno proširiti kapacitet angažmana protiv tzv. napada zasićenja, stoga odražava širi pomak prema modularnom i pristupačnom ratovanju protiv dronova. Integracija na Rafale i Tiger, s letnim ispitivanjima, planirana je za lipanj ove godine te je cilj rasporediti je tek nekoliko mjeseci nakon dovršetka testiranja.

Valja istaknuti da su helikopteri Tiger već izveli prva potvrđena presretanja iranskih dronova Šahid koristeći top GIAT 30M 781 kalibra 30 milimetara te efektivnog dometa od oko 2500 metara i brzine paljbe do 720 metaka u minuti. No ti angažmani zahtijevali su vizualno ili elektrooptičko praćenje i vanjsko navođenje putem mrežnih sustava kao što je Link 16 jer Tiger nema ugrađeni radar zrak-zrak. Mlažnjaci Rafale su pak presretali dronove koristeći rakete MICA na malom dometu i ugrađene ciljničke sustave poput Taliosa.

Raketa po cijeni Šahida

Trošak ovih angažmana otkrio je pak značajnu neravnotežu između vrijednosti presretača i cilja: projektili MICA, čija se cijena kreće između 600.000 i milijun dolara po primjerku, korišteni su protiv dronova Šahid, procijenjenih na samo 20.000 do 50.000 dolara po jedinici. To rezultira omjerom troškova i zamjene između 20:1 i 50:1, što postaje kritično u uvjetima ponovljenih ili zasićenih napada dronovima.

Topovski angažmani Tigera smanjuju troškove po presretanju, ali zahtijevaju približavanje na oko 2,5 kilometara i održavanje stabilne geometrije paljbe, što ograničava fleksibilnost angažmana. Uz to, kombinacija visoke cijene projektila i topa kratkog dometa ostavlja prazninu u pojasu od 2,5 do 10 kilometara, gdje nije bilo dostupno isplativo rješenje. Ova praznina također smanjuje mogućnost ranijeg presretanja dronova u njihovu prilazu cilju, povećavajući pritisak na unutarnje obrambene sustave s dometom od oko šest kilometara.

Stoga će uvođenje vođene rakete protiv dronova u francusku službu pružiti isplativo rješenje u sustavu srednjeg dometa, a istovremeno će povećati mogućnost angažmana. Zahtjev je stoga i ekonomski i operativni jer vođena streljiva imaju 35 puta veću vjerojatnost da će uništiti ciljeve po ispaljenom hicu od nevođenih ekvivalenata.

Cijena odgovara dronovima koje treba presresti

Osnova za novu sposobnost je postojeći francuski inventar raketa kalibra 68 milimetara, a on se povijesno sastojao od više od 90 posto nevođenih raketa tipa SNEB, s ukupnom proizvodnjom većom od 60.000 primjeraka. Tu je i nova vođena raketa Aculeus LG s duljinom od oko 1,4 metra, masom od 8,8 kilograma te maksimalnim dometom od oko pet kilometara pod poluaktivnim laserskim navođenjem. Njezin profil leta uključuje fazu pogona koja traje oko sekunde, nakon čega slijede balistička putanja i završna korekcija prema laserski određenom cilju. To omogućuje jednoj raketi da napadne cilj s navođenjem u letu umjesto da se oslanja na obrasce raspršenja.

Procijenjeni trošak jedinice je između 25.000 i 40.000 dolara, što je svrstava u isti raspon cijena za dronove koje treba presresti, ako je Aculeus doista temelj za buduću raketu. Opcije bojevih glava uključuju fragmentacijske i djelomične varijante protiv dronova, što omogućuje moguću optimizaciju. Aculeus NG također koristi paljenje i programiranje temeljeno na indukciji, što omogućuje brzu konfiguraciju i poboljšanu sigurnost tijekom rukovanja i integracije, a njegova integracija na mlažnjake Rafale već je uočena upotrebom lansera Telson 12 JF, koji nosi 12 raketa po podvozju, što omogućuje standardno punjenje dva podvozja za ukupno 24 rakete po zrakoplovu. Tu je i ciljnički sustav Talios, a on osigurava lasersko označavanje i praćenje potrebno za upotrebu vođenih raketa, pružajući angažman u punom dometu.

Ubrzani rokovi integracije

Na helikopteru Tiger postojeća kompatibilnost s raketama kalibra 68 milimetara omogućuje korištenje lansera s 22 cijevi, što osigurava veći kapacitet streljiva za dugotrajna djelovanja. Pored toga, ova konfiguracija omogućuje Rafaleu potencijalno angažiranje više ciljeva bez ponovnog naoružavanja, a helikopter može održavati kontinuiranu sposobnost presretanja kratkog dometa. Također, mogućnost nošenja različitih tipova bojevih glava u istom lanseru pruža prilagodbu zahtjevima misije tijekom leta, a Aculeus NG je već kompatibilan sa zračnim, kopnenim i pomorskim primjenama, što pojednostavljuje logistiku i integraciju. Korištenje indukcijske tehnologije također omogućuje programiranje streljiva izravno putem sučelja lansera prije paljbe.

Podržavanje veće gustoće angažmana protiv više ciljeva osobito je važno u scenarijima koji uključuju napade zasićenjem, gdje se više bespilotnih letjelica lansira istovremeno. Srednji domet također smanjuje vrijeme ekspozicije u usporedbi s angažmanima temeljenim na topovima, poboljšavajući preživljavanje zrakoplova koji lansira projektil. Kvantitativna usporedba nevođenih i vođenih raketa ističe operativne prednosti potonjih jer nevođene rakete nemaju korekciju u letu i praktičnu vjerojatnost uništenja blizu nule protiv malih bespilotnih letjelica, osim ako se ne ispaljuju u plotunima na dometima do 1,5 kilometara.

U takvim uvjetima može biti potrebno pet do 20 raketa po meti bez zajamčenih rezultata, što povećava ukupne troškove po presretanju unatoč niskim jediničnim troškovima. S druge strane, vođene rakete smanjuju to na jedan projektil po meti u stabilnim uvjetima označavanja, smanjujući upotrebu streljiva za 85 do 95 posto. Domet djelovanja također se povećava s oko jednog do dva kilometara za nevođene rakete na oko pet kilometara, što predstavlja povećanje od 150 posto i omogućuje veću udaljenost. Učinkovitost borbenog djelovanja povećava se s oko jednog do tri efektivna pogotka po opterećenju od 12 do 24 rakete za nevođene sustave na 12 do 24 potencijalna uništenja cilja s vođenim raketama, što odgovara povećanju od 400 do 800 posto.

Logično rješenje

Prema mišljenju analitičara s portala The Army Recognition, cijena po presretanju također postaje više usklađena s vrijednošću cilja, smanjujući varijabilnost za 60 do 80 posto u usporedbi s nenavođenim plotunima. Ukupna učinkovitost povećava se s manje od 10 posto na više od 70 posto, što predstavlja pomak od preko 60 postotnih bodova u operativnoj prikladnosti. Primjerice, u Francuskoj su potporni sustavi integrirani u ubrzanim rokovima, uključujući instalaciju podatkovnih veza Link 16 na helikoptere Tiger za manje od tri tjedna, u usporedbi sa standardnim ciklusima integracije od 12 do 18 mjeseci.

To omogućuje razmjenu podataka u stvarnom vremenu i vanjsko ciljanje, kompenzirajući nedostatak radara u vozilu i poboljšavajući situacijsku svjesnost. Stoga se prelazak na jeftinije presretače dronova, čiji je razvoj smanjen na nekoliko mjeseci, čini kao itekako logično rješenje.