FINANCIJSKA KRIZA

Francuskoj prijeti grčki scenarij? Bivši premijer traži radikalne rezove

18.11.2026 u 16:37

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Kandidat centra na francuskim predsjedničkim izborima 2027. Édouard Philippe upozorio je u srijedu da je Francuska na rubu sve dublje financijske krize te obećao niz mjera štednje za koje smatra da se više ne mogu izbjeći

Philippe, bivši premijer u mandatu predsjednika Emmanuela Macrona, zaostaje u anketama javnog mnijenja koje upućuju na to da se na proljetnim izborima sljedeće godine neće uspjeti plasirati u drugi krug.

Kandidatkinja krajnje desnice Marine Le Pen i kandidat krajnje ljevice Jean-Luc Mélenchon već mjesecima predvode ankete uoči izbora koji će se održati u travnju i svibnju, što stvara dodatni pritisak na Philippea da oživi svoju zasad mlaku kampanju.

Philippe je kazao da predlaže radikalnu seriju mjera za stabilizaciju proračunskog deficita, zbog kojeg su troškovi zaduživanja Francuske naglo porasli. 'Prijeti nam opasnost da izgubimo kontrolu nad vlastitom sudbinom', rekao je Philippe na konferenciji za novinare, dodajući da bi Francuska na kraju mogla doživjeti poniženje od svojih vjerovnika.

'Mnogi naši sugrađani smatraju da pretjerujem. Volio bih da sam u krivu. No, približavamo se situaciji kakvu su prošle Italija, Grčka i Portugal', rekao je, podsjetivši na dužničku krizu u eurozoni od 2010. do 2012., kada je nekoliko južnoeuropskih zemalja bilo prisiljeno uvesti stroge mjere štednje.

Francuska je dosad izbjegavala uvođenje usporedivih rezova javne potrošnje, a reforme mirovinskog sustava posebno su često ublažavane ili odgađane. Francuski javni dug sredinom godine dosegnuo je 119 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), što je treći najveći udio u eurozoni, nakon Grčke i Italije.

Proračunski deficit ove bi godine trebao iznositi 5,5 posto BDP-a, najviše među 21 članicom eurozone, prema podacima Europske komisije.

Philippe predlaže podizanje zakonske dobi za odlazak u mirovinu s trenutačnih 62,9 na 65 godina te ukidanje zakonski propisanog 35-satnog radnog tjedna u Francuskoj kako bi pokušao smanjiti proračunski deficit na razinu ispod granice od tri posto BDP-a, propisane pravilima Europske unije.

Francuska ima jednu od najnižih dobnih granica za odlazak u mirovinu među razvijenim gospodarstvima. Međutim, reforma iz 2023., kojom se dob trebala postupno podizati sa 62 na 64 godine, suspendirana je prošle godine, pri čemu je dobna granica za ostvarivanje pune mirovine ostala na 62,9 godina.

Philippeovi prijedlozi mirovinske reforme znatno se razlikuju od onih Marine Le Pen i Jean-Luca Mélenchona. Le Pen je u utorak izjavila da bi, pobijedi li na izborima u svibnju, omogućila radnicima koji su rano počeli raditi odlazak u mirovinu između 60. i 62. godine, nakon 40 do 42 godine radnog staža, ovisno o dobi u kojoj su se zaposlili.

Mélenchon, pak, predlaže snižavanje dobne granice za odlazak u mirovinu na 60 godina.