Merz tvrdi da radnici ulažu u posao premalo sati i prečesto su na bolovanju, a to koči gospodarski rast. Njegova poruka dolazi u politički osjetljivom trenutku, uoči niza regionalnih izbora i dok se njegova konzervativna Kršćansko-demokratska unija (CDU) suočava s jačanjem krajnje desnice.

No kancelar svejedno ne ublažava ton, piše Politico. U govoru industrijalcima na istoku zemlje poručio je: 'Ukupna produktivnost našeg nacionalnog gospodarstva nije dovoljno visoka', istakavši da je problem rad na nepuno radno vrijeme. Merz je još rekao da 'ravnoteža između poslovnog i privatnog života i četverodnevni radni tjedan neće biti dovoljni za održavanje trenutne razine prosperiteta naše zemlje u budućnosti', dodavši: 'Baš zato moramo više raditi.'

Smatra da Nijemci imaju previše prava na bolovanje

U kampanji u Baden-Württembergu zaoštrio je retoriku naglašavajući da je broj dana bolovanja – gotovo tri tjedna godišnje – iznad prosjeka EU-a. 'Je li to stvarno potrebno', zapitao se pa dodao: 'Možemo li razgovarati o tome kako možemo stvoriti bolje poticaje da bismo potaknuli ljude na rad umjesto da uzimaju bolovanje kada su bolesni? U Saveznoj Republici Njemačkoj moramo zajedno postići veće ekonomske rezultate nego što ih trenutno postižemo.'

Prema službenim statistikama, Njemačka je pri dnu EU-a po prosječnom broju odrađenih sati tjedno, a razlog za to je rekordno visok udio zaposlenih na nepuno radno vrijeme. CDU je zato predložio ukidanje zakonskog prava na skraćeni rad, osim u posebnim okolnostima, poput brige o djeci ili školovanja.

Nijemci ogorčeni zbog Merzovih tvrdnji

Prijedlog, nazvan 'Nema zakonskog prava na životni stil s nepunim radnim vremenom', izazvao je bijes, osobito među ženama koje češće rade skraćeno. 'Ovo nije izbor o načinu života koji sam donijela', rekla je tako zaposlenica iz pokrajine Porajnje-Falačka, objašnjavajući da se skrbi o sinu i majci.

Izraz 'honorarni način života' ubrzo je postao meta ismijavanja i na društvenim mrežama, a u viralnoj objavi, uz scenu iz filma 'Monty Python i sveti gral', čuje se glas: 'Još uvijek mogu raditi! (…) Samo naprijed, pošaljite mi e-mail! Dajte mi nešto za ispis!'

Ankete pokazuju da se dvije trećine Nijemaca protivi CDU-ovu prijedlogu o otežavanju rada na nepuno radno vrijeme. Povjerenje u konzervativce kad je riječ o gospodarstvu palo je na 31 posto, što je šest bodova manje nego lani i povijesno niska razina za to pitanje. Stoga nikoga ne iznenađuje to što je CDU uoči stranačke konferencije iz prijedloga uklonio sporni izraz o 'životnom stilu'.

Grčka kao primjer?

Zanimljivo, na vrhu EU-a po broju odrađenih sati nalazi se Grčka – država koju su mnogi njemački konzervativci tijekom dužničke krize prozivali zbog 'lijenosti'. Merz danas ističe Atenu kao primjer deregulacije tržišta rada.

Tijekom posjeta grčkog premijera Kiriakosa Micotakisa Berlinu pohvalio je mogućnost šestodnevnog radnog tjedna: 'Preporučujem da svi u Njemačkoj koji misle da je strašno i nerazumno raditi 40 sati tjedno... pogledaju Grčku. Svakako možemo nešto naučiti od Grčke u tom pogledu.'

Ipak, kancelar vlada u koaliciji sa Socijaldemokratskom strankom Njemačke (SPD), koja brani postojeća radna prava, pa su mu manevarski prostor i izgledi za brze promjene ograničeni.

U međuvremenu industrija – motor njemačkog izvoza – posrće. Broj nezaposlenih premašio je tri milijuna, što je najviša razina u 12 godina. 'Već smo odlučili o mnogim mjerama za pomoć gospodarstvu', poručio je Merz na X-u. 'Ali to nije dovoljno.'