#dobrepriče

[FOTO] Igor Belamarić kirurg je za biljke koji spašava sve, od gospodskih vrsta do uličarki: U vrtu Bilih garantiram spektakl već iduće proljeće!

  • Autor: Damir Petranović
  • Zadnja izmjena 31.10.2020 15:01
  • Objavljeno 31.10.2020 u 12:02
tportal

Izvor: Cropix / Autor: Ante Cizmic / CROPIX

'Ovdje se bavim kirurgijom. Kirurgijom za biljke', objašnjava nam Igor Belamarić dok nas vodi malenim parkom u krugu stadiona Poljud, tamo iza zapadne tribine i točno preko puta brončanog Bajde Vukasa, zamrznutog u svojoj karakterističnoj pognutoj pozi. Ovdje se nalazi Belamarićev mali raj, njegovo peto dijete - on i supruga, naime, u stvarnom životu upravo su dobili četvrto - za koje se brine na dnevnoj bazi. Ako vas put nanese ovim dijelom Splita, mala je šansa da ćete ga promašiti. Uvijek nešto čeprka

Na zanimljivoj lokaciji se smjestio - s grandioznim betonskim stadionom na jednoj te starim zvonikom samostana svetog Ante i blještavom staklenom fasadom kompleksa bazena na drugoj strani. Okreneš glavu desno, gledaš vrh planine Kozjak. Lijevo, tu je zeleni Marjan. Malo naprijed more, nad glavom gnijezdo s dva odrasla i četiri mlada sokola, a pred tobom osamnaest betonskih elemenata naizgled porazbacanih bez ikakvog reda i smisla.

To je park Za sva vrimena, mjesto na koje će s vrlo konkretnim povodom uskoro početi hodočastiti navijači i članovi splitskog kluba. Na tim istim betonskim skulpturama, naime, bit će postavljeno pet tisuća imena onih koji sudjeluju u otkupu dionica i tako čuvaju demokraciju u klubu, a stvari dobivaju smisao kad se stane na označenu točku i usmjeri pogled prema sjeveru. Dotad besmislen beton u tom trenutku oblikuje jednostavan, a opet moćan natpis. Hajduk, naravno.

Igor Belamarić krajobrazni je arhitekt s diplomom Agronomskog fakulteta u Beču i šest godina iskustva u splitskoj komunalnoj tvrtki Parkovi i nasadi

Igor Belamarić krajobrazni je arhitekt s diplomom Agronomskog fakulteta u Beču i šest godina iskustva u splitskoj komunalnoj tvrtki Parkovi i nasadi

Izvor: Cropix / Autor: Ante Cizmic / CROPIX

Elem, tportalov sugovornik ovdje je proveo skoro cijelu 2020. godinu, sva godišnja doba prošla su dok je mic po mic udisao život okolišu ovog parka. Trebalo se tu naći 110 biljnih vrsta za skorih 110 godina splitskog kluba, ali strast ga je tjerala da ide dalje i dalje, pa je trenutno dogurao do brojke od 170. I bit će ih još.

Baš jutros je, recimo, posadio jednu jagodu, eto neka se nađe.

Azil za biljke, bez diskriminacije

'Znaš šta, ovo ovdje neka je vrsta azila za biljke. I to bez diskriminacije: jednako udomljavam rijetke i neobične vrste, kao i uličarke - hoću pokazati da i one imaju svoju vrijednost', govori nam Belamarić.

Ovom krajobraznom arhitektu s diplomom Agronomskog fakulteta u Beču i šest godina iskustva u splitskoj komunalnoj tvrtki Parkovi i nasadi park na Poljudu projekt je života, barem zasad. U ovu priču uključen je od samog starta i kao projektant pobrinuo se za to da se sačuva sve što se sačuvati može - od drvoreda čempresa i poteza s gusto načičkanim oleandrima do sitnih, prostom oku gotovo nevidljivih biljčica i travčica. Ima tu i nešto korova, umjetno svedenog na pravu mjeru.

  • +15
  • +12

Igor Belamarić s novinarom tportala Damirom Petranovićem

Izvor: Cropix / Autor: Ante Cizmic / CROPIX

'Korovu je mjesto u polju jednako kao i leptiru, suncu ili kiši. Prije trideset ili četrdeset godina crne liste bile su krcate korovom koji je trebalo istrijebiti, a pola njih danas je na crvenim listama ugroženih vrsta', objašnjava nam Belamarić svoju logiku. Drugi bitan princip kojim se vodio jest - ne trebaju mu nikakve cijevi, gume i umjetno navodnjavanje. Jednom kada park potpuno stane na svoje noge - a to će biti najkasnije u roku od godine dana - mora biti potpuno održiv.

'Cijela splitska flora sastoji se od 750 vrsta, a dalmatinska od njih 3200, otprilike kao cijela Njemačka. Osim orhideje i sličnih, nema razloga da na ovoj lokaciji ne uspijeva svaka od tih vrsta. Ljudi danas sve manje znaju, katkad ih treba podučiti i potaknuti da istražuju. Evo, u kontekstu Hajduka najčešće će spomenuti maslinu, murvu i smokvu - kao da na planetu ne postoji ništa osim toga. A meni je ovdje bilo zanimljivo pokazati raskoš prirode', govori nam Belamarić.

Zapravo, ne možeš ga zaustaviti, niti postoji potreba postavljati mu pitanja: iz njega izlazi bujica riječi kojima energično i zaneseno predstavlja što to zapravo raste na Poljudu. Skače od biljke do biljke, od busena do grmića i od travke do stabla, pa uzbuđeno predstavlja svoj, kako sam kaže, azil za biljke.

  • +4
  • +1

U parku Za sva vrimena trenutačno je oko 170 biljnih vrsta

Izvor: Cropix / Autor: Ante Cizmic / CROPIX

'Evo vidiš, ovaj dvornik, to je uobičajeno otprilike kao golub na gradskoj ulici. Do njega je vrtni kokotić, najzaštićenija biljka u Splitu, a ono tamo je starkalj, koji ima status nedovoljno poznate vrste. Ovdje je Cesalpinia brasiliensis koja će dati lijepe cvjetove, a tamo je sljez, neka nam i malo Meksika. Ovo je potkovica, naša splitska biljka srodna s brnistrom, tu je dubčac - endem iz familije kadulje - a tamo zelenika, važan rođak masline', prenijeli smo dio Belamarićeve prezentacije, barem do trenutka u kojem nam se zamantalo od podataka.

Sve smo prošli, svih stotinu i sedamdeset komada. I da, ima tu i klasičnih i očekivanih vrsta poput spomenute masline, murve i smokve, ali i tamarisa, lovora, mirte…

'Kad procvjeta ova cikorija, to je kao onaj vatromet neki dan!'

'Imamo ošjak, opjevani simbol Dalmacije, pa pelin, koji su nam dali fratri, simboličnu hajdučku travu i kozlinac, što se može naći na samo dva mjesta u gradu. Kad procvjeta ova cikorija, odnosno kapula, to je kao onaj vatromet neki dan! A vidiš ovu grbicu kako lijepo raste? E ona je na crvenoj listi u cijeloj Europskoj uniji - a nama kao da ju je Bog poslao. Baš jutros sam donio kostriku, koje su prepuni Kornati, evo vidi, možda se primi ova endemska vrsta trstike, ajme evo, procvala je i pušina! Znaš kako se ona zove na engleskom? Skroz prigodno: white champion', smije se Belamarić.

Razvoj parka Belamarić planira poput nogometnog trenera - ima tlocrt terena i onda bilježi promjene u idealnih jedanaest

Razvoj parka Belamarić planira poput nogometnog trenera - ima tlocrt terena i onda bilježi promjene u idealnih jedanaest

Izvor: Cropix / Autor: Ante Cizmic / CROPIX

Škicnuli smo njegove skice i shvatili da razvoj parka zapravo planira poput nogometnog trenera - ima tlocrt terena i onda bilježi promjene u idealnih jedanaest. U staroj verziji bilo je debelo previše korova troskota, sada je momčad postala stabilna na svim pozicijama. I uigrava se.

'Da sve dođe do izražaja, trebat će nekoliko godina, ali garantiram spektakl već za iduće proljeće', veseo je naš krajobrazni arhitekt.

U bijelom vrtu - amarilis benfica

Prevladavajuća boja bit će, dakako, bijela, no naći će se tu i crveni, ma najcrveniji cvijet na svijetu. Vrsta se zove amarilis benfica, a zgodna je jer Hajdukovi navijači već trideset godina njeguju prijateljstvo baš s navijačima portugalske Benfice. I dok smo razgovarali s njim, Belamarić je već smišljao što bi se još moglo naći u ovom minijaturnom botaničkom vrtu, možda duhan i kokos. Usput se oboružao stolarskim čekićem, za koji je shvatio da predstavlja najpogodniji alat, pa čeprka, kopka, plijevi i presađuje. Skupa smo šibnuli šaku suhog sjemenja, njegovu 'bombicu' iz kućne radinosti, pa neka joj je sa srećom.

'Ovaj park već je uvršten u dječju kartu Splita, na kojoj su popisane njegove vrste, pa nam sada znaju navratiti djeca i tražiti ih. Ako i jedno od njih zainteresiramo da se pozabavi prirodom umjesto da sjedi kod kuće i igra igrice ili odraste grintajući s kauča, učinili smo dobru stvar', entuzijastično će Belamarić.

Kirurg za biljke koji spašava sve, od gospodskih vrsta do uličarki. Svaka je čudesna na svoj način.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!