40 godina poljuda

Poljudska ljepotica nikla je na zemlji na kojoj je JNA sadila kupus: Otkrivamo dosad nepoznat detalj o stadionu koji arhitekti i danas uzdižu u nebesa

  • Autor: Damir Petranović
  • Zadnja izmjena 21.09.2019 21:04
  • Objavljeno 21.09.2019 u 21:04
Detalj iz vremena gradnje stadiona prije 40 godina; Poljud danas

Detalj iz vremena gradnje stadiona prije 40 godina; Poljud danas

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Montaža: Neven Bučević/tportal; Profimedia; HNK Hajduk

Punih tjedan dana Splićani su obilježavali četrdesetu obljetnicu Mediteranskih igara, događaja koji je doslovno preobrazio i modernizirao cijeli grad, a simboličan kraj fešte događa se ove nedjelje na Hajdukovoj utakmici, kada će svoj četrdeseti rođendan proslaviti i stadion Poljud. Drugi najveći, uvjerljivo najljepši, a mnogi će kazati i jedini pristojan u državi

Uoči te mitske 1979. godine cijeli Split svakodnevno je obilazio gradilište na tadašnjem sjevernom rubu grada, pustopoljini poznatoj isključivo po ljekovitom blatu i gdjekojem nasadu kupusa. Emocije su bile pomiješane: s jedne strane grintalo se zbog selidbe kluba sa Starog placa na periferiju i činjenice da se odustalo od gradnje novog stadiona u centru, za što su nacrti već bili gotovi i čak su se prikupljale donacije navijača, a s druge strane divilo se čudesnoj strukturi koja je nicala iz blata i iz dana u dan izgledala sve nestvarnije i sve moćnije.

Čak i u gradu koji je u to doba doživljavao metamorfozu iz prašnjave i zapuštene provincije u ozbiljno urbano središte taj Poljud predstavljao je dimenziju više.

Slutilo se već tada da se radi o jedinstvenom pothvatu, u idućim godinama njegove kopije nicale su od Italije preko Malezije do Japana, a službena potvrda stigla je tek prije nekoliko godina - kada je stadion službeno proglašen zaštićenim kulturnim dobrom - te lani, kada je bio glavna zvijezda izložbe u Museumu of Modern Arts (MoMA) u New Yorku.

Danju školjka, noću svemirski brod

Danju nalik školjci, skladno položenoj tako da s jedne strane gleda na Marjan i s druge na Kozjak te da gotovo opipljivo oplahuje more, a noću poput spuštenog svemirskog broda osvijetljen sa 630 moćnih reflektora, Poljud je najposjećeniji hrvatski stadion. Na utakmicama, ali i mimo njih.

Poljud u fazi gradnje

Poljud u fazi gradnje

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HNK Hajduk

'U prošloj godini proveo sam više od deset tisuća ljudi', kaže nam stadionski vodič Frane Grgurević. Mahom se, kaže, radi o Britancima, Skandinavcima, Nizozemcima i Poljacima, dok domaći uglavnom dolaze u školskim ekskurzijama. Slavonci, Istrani i ljudi s Kvarnera, a bogme ima i dosta Zagrepčana. 'Obično ih zanima čisto sportski dio, pa ostanu zapanjeni kad uđu u trofejne sale ili se spuste do terena, ali stižu nam i ljudi zainteresirani za čistu arhitekturu', referira Grgurević.

Veliki hrvatski arhitekt, pokojni Boris Magaš, stvarni je otac Poljuda: u te dvije i pol godine na njegovoj gradnji radio je doslovno od zore do noći. U jednom razgovoru za HTV objasnio je svoj koncept dviju glavnih tribina kao dva grčka teatra, sa savršenom akustikom i odnosom između gledatelja i glumaca te središnjim prostorom kao autoritetom koji ima otvoren pogled kroz proziran krov.

Arhitekt Boris Magaš o Poljudu

Izvor: Društvene mreže / Autor: HRT

A taj krov, jedinstvena struktura od čelika i leksanskih ploča, prva je takva konstrukcija na svijetu napravljena bez ijednog potpornog stupa.

Baš ovih dana u Split navraća ekipa iz 'Discoveryja': u svom serijalu 'Impossible Engineering' rade epizodu o nekakvom golemom aerodromu u Kini koji cijeli stoji na šest stupova, pa su i oni istražujući unatrag došli do Poljuda i konstrukcije čiji je projektant, po Magaševoj zamisli, inženjer Ivo Jelić.

'Ovdje se zbilja radi o izvanrednom inženjerskom pothvatu, građevini koja je pionir tzv. sustava MERO, pomoću kojeg je stvorena metalna prostorna rešetka bez potrebe za potpornim stupovima, čime je ostvaren oblikovni koncept školjke i prostorni kontinuitet unutar nje, ključan za komunikaciju s okruženjem, što je bila i glavna misao arhitekta Magaša', objašnjava za tportal današnji predsjednik Društva arhitekata Splita Dragan Žuvela.

Dragan Žuvela, predsjednik Društva arhitekata Splita: Poljud je, bez pretjerivanja, arhitektonsko remek-djelo

Dragan Žuvela, predsjednik Društva arhitekata Splita: Poljud je, bez pretjerivanja, arhitektonsko remek-djelo

Izvor: Cropix / Autor: Jakov Prkic / CROPIX

'Da, bez pretjerivanja, stadion Poljud je arhitektonsko remek-djelo. I ne samo to, on je kulturna baština Splita, čija je najveća specifičnost to da je uspio postati modernistička građevina unatoč nezgodnoj urbanističkoj situaciji. Naime, pozicioniranje stadiona na ovoj lokaciji nije najzgodnije rješenje za regionalni stadion, no u ovom slučaju arhitekt je uspio izvanrednim projektiranjem i fantastičnom komunikacijom s okruženjem i kontekstom stvoriti objekt toliko jak da nadjačava generalne urbanističke mane, a to može postići samo zaista vrhunska arhitektura', objašnjava Žuvela.

'Moram spomenuti još jedno značenje Poljuda, posebno u današnjem kontekstu: on nam je podsjetnik da smo nekad ipak išli prema zvijezdama, bez straha i bez kompleksa, kao grad i kao struka, te promatranje Poljuda danas na trenutke izgleda kao da gledamo neki artefakt drevne Atlantide, nama nedohvatljiv. Što je zapravo tužno', zaključuje predsjednik Društva arhitekata Splita.

Otvaranje Mediteranskih igara 1979.

Otvaranje Mediteranskih igara 1979.

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HNK Hajduk

'Nije Split izmuzao republičku blagajnu'

Mada, ako ćemo iskreno, ni u to doba nije bilo baš sasvim jednostavno izvesti pothvate ove razine. Ondašnji predsjednik Skupštine općine Split Jakša Miličić za tportal je prvi put ispričao jednu zgodu - zapravo, lukavstvo - zahvaljujući kojoj je uopće došlo do gradnje stadiona.

'Dakle, kompletno zemljište bilo je u vlasništvu vojske, odnosno Vojnopomorske oblasti koja je na njemu uzgajala i kiselila kupus za svoje vojnike. Pristali su prodati ga, ali mi nikad nismo plivali u novcu pa smo ga morali nekako stvoriti. I pozovem ja našeg velikog urbanista i arhitekta Franu Gotovca u šetnju obližnjim Spinutom, tada friško izgrađenim i potpuno opremljenim kvartom, nakon čega ga upitam kakav mu je dojam. I on mi kaže: 'Ima još mista' - točno ono što sam želio', prepričava nam Miličić.

Jakša Miličić: Mediteranske igre bile su naša velika, ali prvenstveno splitska epopeja

Jakša Miličić: Mediteranske igre bile su naša velika, ali prvenstveno splitska epopeja

Izvor: Cropix / Autor: Duje Klaric / CROPIX

'I tako on dobije zadatak projektirati, a Poduzeće za izgradnju Splita izgraditi tri solitera s oko 400 stanova, s time da sam naložio da novac za komunalno opremanje stave sa strane, na jednu hrpu. Tako je i bilo; njime smo kupili sve što nam je trebalo', otkriva nam naš sugovornik detalj koji, kaže, nije zabilježen ni na jednom papiru - nego tek u usmenoj komunikaciji njega, pokojnog Gotovca i također upokojene tvrtke PIS.

Split je i u to doba imao svog gradonačelnika, no funkcija predsjednika Skupštine općine bila je daleko moćnija i utjecajnija - pa je baš Miličić prava osoba koja će nam demistificirati tvrdnje da su Mediteranske igre bile alat pomoću kojega je grad debelo izmuzao republičku i saveznu blagajnu, odnosno da je goleme investicije platila cijela tadašnja Jugoslavija.

  • +13
  • +10

Stadion Poljud

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpic/PIXSELL

'Ma to naprosto nije točno: apsolutno sve - od ukopavanja pruge kroz centar grada, izgradnje bazena i sportskih dvorana, uređenja infrastrukture i probijanja tunela kroz Marjan pa do Poljuda - financirano je po precizno utvrđenom modelu. Split je platio 50 posto, tadašnja Socijalistička Republika Hrvatska 35 posto, a Federacija tek 15 posto, a čak i to mahom se odnosilo na oslobađanje od poreza na uvoznu opremu i materijal. Mediteranske igre bile su naša velika, ali prvenstveno splitska epopeja', zaključuje Miličić.

Poljud se danas u javnosti najčešće proglašava 'prekrasnim, ali zapuštenim', što je tek djelomično točno: stadion je u stvarnosti savršeno funkcionalan, no istina je da je dio standarda - prije svega onaj o komforu gledatelja i razini sadržaja - na razini otprije nekoliko desetljeća.

Poljud: Hajduk-Sparta 1984.

Poljud: Hajduk-Sparta 1984.

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HNK Hajduk

Hajduk je prije dvije godine izradio studiju njegova pretvaranja u multifunkcionalnu arenu, što uključuje otvaranje vanjskih dijelova istočne tribine za komercijalne sadržaje. Projekt se procjenjuje na dvadesetak milijuna eura i na njemu se navodno intenzivno radi, a paralelno traju pripreme za stadionski facelifting kroz projekt 'Split - mjesto dodira kulture i sporta'. Naime, prije tri godine iz europskih fondova odobreno je pet milijuna kuna za pripremu dokumentacije potpune sanacije kompletne konstrukcije i ona će, kako je tportalu potvrđeno ovih dana, biti dovršena do konca ove godine.

'Projekt sanacije stadiona (kompletno krovište, konstrukcija, zaštita od korozije i protupožarna zaštita) procijenjen je na 100 milijuna kuna i tehnička dokumentacija, odnosno glavni projekt, pred samim je dovršetkom. Uz to, izrađeno je idejno rješenje za Muzej Hajduka s interpretacijskim centrom i ta investicija će, po pretpostavkama, iznositi oko 30 milijuna kuna. Grad Split će se u idućoj financijskoj perspektivi Europske unije prijaviti na poziv i, po planu, početak provedbe očekujemo tijekom 2022. godine', kazali su u splitskoj gradskoj upravi za tportal.

Kustos MoMA-e Martino Stierli o Poljudu

Izvor: Društvene mreže

Zanimljivosti o Poljudu:

- stadion je izgrađen u rekordnom roku od samo dvije i pol godine; Mediteranske igre 1979. godine službeno je otvorio Josip Broz Tito, a nakon himne 'Hej Slaveni' odsvirana je i 'Lijepa naša'

- prvi gol na stadionu postignut je iz jedanaesterca u utakmici Hajduka i turskog Trabzonspora, a zabio ga je Boro Primorac, današnji voditelj Hajdukove Akademije 'Luka Kaliterna'

- najposjećenija utakmica bila je ona između Hajduka i Dinama 1982. godine. Službeno je prodano 51,5 tisuća ulaznica, a po neslužbenoj procjeni na stadion se natiskalo 65 tisuća ljudi

- Prvotni kapacitet bio je 50 tisuća, no postavljanjem sjedalica i povećanjem sigurnosnih standarda on je smanjen na današnjih 35 tisuća

- Na Poljudu je osim nogometnih utakmica održano Europsko prvenstvo u atletici 1990., Svjetski atletski kup 2010. godine, a od 2013. do prošle godine bio je dom festivala Ultra Europe 

- osim fizičkih tura stadionom, otprije nekoliko godina moguće se njime prošetati i virtualno  

- Poljud je službeno registriran i zaštićen kao nacionalno kulturno dobro, a glavni kustos prestižnog muzeja MoMA u New Yorku Martino Stierli proglasio ga je 'vjerojatno najljepšim stadionom ikad izgrađenim na svijetu'.  

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!