'Za otvorenu Europu'

Forum 2020: Tražimo humana, održiva rješenja i raspodjelu odgovornosti među članicama EU

  • Autor: I. I. / Hina
  • Zadnja izmjena 06.03.2020 11:27
  • Objavljeno 06.03.2020 u 11:27
Ilustracija

Ilustracija

Izvor: EPA / Autor: TOLGA BOZOGLU

Više nevladinih udruga okupljenih u neformalnoj platformi Forum 2020 u petak je zatražilo da Europska unija hitno donese održiva i solidarna rješenja za humanitarnu krizu na kopnenoj granici Turske i Grčke, na grčkim otocima i na vanjskim granicama EU

Centar za mirovne studije, Are You Syrious, Inicijativa Dobrodošli i Forum 2020 održali su konferenciju za medije uoči izvanrednog sastanka europskih šefova diplomacije u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, s porukom “Za otvorenu Europu”. Osudili su izjave visokih europskih dužnosnika koje idu u smjeru narušavanja vladavine prava, dok ih posebno zabrinjava ideja o slanju vojske na civile na vanjskim granicama EU.

'Trenutno svjedočimo političkom ratu između Turske i EU u kojem obje strane umjesto metaka koriste ljude. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da Grčka mora biti ‘štit Europe’', izjavila je Tajana Tadić iz udruge Are You Syrious.

Po njezinim riječima, podrška europskih političara zemljama poput Grčke i Hrvatske, od kojih se očekuje da odrade prljavi posao zaštite europskih granica, ako treba i pod cijenu ljudskih života, “zabrinjavajuća je i licemjerna”.

Smatra da legalan i konstruktivan europski odgovor na krizu treba 'uključivati solidarnu raspodjelu odgovornosti spram tražitelja azila među svim državama članicama, a ne ukidanje ljudskih prava i nastavak političke trgovine s despotima poput Erdogana'.

'Oružje nije i ne može biti odgovor na poziv u pomoć', poručila je Sara Kekuš iz Centra za mirovne studije, te dodala da 'Europa ne smije slati vojsku na ljude koji bježe od rata i sukoba'.

Istaknula je kako bi hrvatska vlada tijekom svog predsjedanja Europskom unijom trebala staviti reformu zajedničkog sustava azila na dnevni red Vijeća EU.

Kekuš smatra da reforma mora uključivati pružanje odgovarajuće zaštite i poštivanje načela zabrane vraćanja, duboko preispitivanje dublinskog sustava s trajnom podjelom odgovornosti, korištenje mjera za sankcioniranje onih država članica koje krše ljudska prava i ne žele sudjelovati u raspodjeli odgovornosti te osiguranje sredstava za integraciju umjesto kontinuiranog ulaganja u militarizaciju granica i deportacije ljudi.

Dan ranije u dvorcu Lužnica sastali su se na izvanrednom neformalnom sastanku ministri vanjskih poslova članica EU-a, na kojem su prvenstveno razgovarali o situaciji na grčko-turskoj granici i potencijalnoj novoj velikoj migrantskoj krizi.

Kriza se produbila nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan krajem veljače otvorio granice s Grčkom i tako migrantima otvorio put prema Europi. Tim potezom Ankara je izašla iz sporazuma s EU-om iz 2016. godine prema kojem se Turska obvezala da će zadržavati migrante na svom teritoriju.

EU se obvezao na sveukupnu pomoć na 6 milijardi eura kako bi Turska mogla zbrinjavati migrante. Odluku da otvori granice Erdogan je donio nakon pretrpljenih ljudskih gubitaka u sirijskoj provinciji Idlib.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!